U prva tri mjeseca ove godine većina javnih poduzeća iskazala je poražavajuće rezultate poslovanja. Netom objavljena financijska izvješća pokazuju da su se uprave na odlasku ponašale kao pijani milijunaši. Umjesto restrukturiranja i najavljenih bolnih rezova, prihodi državnih kompanija osjetno su smanjeni, troškovi zaposlenih i dalje rastu, zaduženost se povećava, a gubici se gomilaju. Među rijetkim iznimkama su Hrvatska lutrija, Hrvatska radiotelevizija i FINA
Uvjerljivo najlošije pokazatelje bilježe državne tvrtke iz sektora prometa. Dok su im prihodi na silaznoj putanji, troškovi su u porastu, a rezultat su još veći gubici. Najviše zabrinjava rast troškova zaposlenih, što jasno ukazuje na to da Vladine mjere štednje nisu imale nikakvog odjeka u rastrošnim državnim mastodontima.
Tope se prihodi od cestarina
Poslovanja Autocesta Rijeka - Zagreb obilježava dramatičan pad prihoda i osjetno povećanje gubitka. U prva tri mjeseca ove godine ARZ je ostvario 86,8 milijuna kuna prihoda, što je čak 14 posto manje nego lani. Unatoč osjetnom smanjenju materijalnih troškova, golemi pad prihoda od cestarina prouzročio je rast gubitka sa 108,4 na 121,5 milijuna kuna. Unatoč poraznim rezultatima poslovanja, nastavljen je rast troškova zaposlenih, koji su bili 3,1 posto viši nego lani.
Negativne trendove u poslovanju bilježe i Hrvatske autoceste, koje objedinjuju sve ostale dionice autocesta u državnom vlasništvu. U prvom tromjesečju HAC je uprihodio 208,3 milijuna kuna, što je 3,7 posto manje nego lani. Dok su prihodi HAC-a na silaznoj putanji izdaci bujaju, pri čemu najveći rast bilježe troškovi zaposlenih koji su narasli sa 95,6 na 102,7 milijuna kuna (+7,4 posto). Kao i u ranijim izvješćima, u računu dobiti i gubitka HAC-a nisu prikazani financijski troškovi, pa je tvrtka iskazala pozitivnu nulu.
Drastičan pad prihoda od 8,6 posto (sa 699,3 na 639,4 milijuna kuna) pretrpio je i jedan od najvećih državnih 'bolesnika', HŽ. Međutim, ovako katastrofalno poslovanje nije imalo za posljedicu racionalizaciju troškova. Kao i kod autocesta, kraj mandata starih uprava obilježila je rastrošnost. Izdaci za zaposlene u Hrvatskim željeznicama su nabujali za 9,1 milijun kuna. U konačnici, kronični državni luzer poslovao je s minusom od 96,9 milijuna kuna, gotovo četiri puta više nego lani.
HEP i Pošta iz dobiti u gubitak
U klub gubitaša ušle su i Hrvatska elektroprivreda i Hrvatska pošta, koje su lani poslovale s profitom. Nepovoljna hidrološka situacija i skupa uvozna struja priskrbili su HEP-u 282,8 milijuna kuna gubitka. Kao ni kod ostalih gubitaša, ni HEP nije uspio staviti pod kontrolu troškove zaposlenih. Za plaće je isplaćeno 6,3 milijuna kuna više nego u profitabilnoj 2011. godini. Kod HEP-a osobito zabrinjava izrazito veliki rast kratkoročnih obveza prema dobavljačima (sa 1,08 na 1,89 milijardi kuna), što upućuje na ozbiljne probleme s likvidnošću.
Prihodi Hrvatske pošte blago su pali, ali su zato značajno porasli materijalni troškovi i troškovi osoblja. Unatoč poslovnom gubitku od 14,5 milijuna kuna, uprava je za plaće isplatila 7,2 milijuna više nego lani.
Značajnim padom prihoda i osjetnim rastom troškova zaposlenih mogu se 'pohvaliti' i Hrvatske šume. Prihodi od prodaje drvne građe pali su gotovo četiri posto, a izdaci za plaće skočili su čak 9,2 posto (sa 224,4 na 245 milijuna kuna). Rezultat takvog poslovanja tvrtke koja obilato koristi državne subvencije je pad dobiti od 7,8 posto (na 28,4 milijuna kuna).
FINA pokazala kako se može
Među rijetkim državnim tvrtkama koje bilježe pozitivne trendove u poslovanju izdvajaju se Hrvatska lutrija, Hrvatska radiotelevizija i FINA. Tromjesečni prihodi Hrvatske lutrije porasli su 8,6 posto dostigavši 127,2 milijuna kuna. Za razliku od državnih gubitaša koji ne štede na troškovima osoblja, Hrvatska lutrija je smanjila izdatke za plaće za 0,6 milijuna kuna. U konačnici država tvrtka za igre na sreću iskazala je čistu dobit od 14,4 milijuna kuna, što je 50 posto više nego lani.
Hrvatska radiotelevizija pretrpjela pad prihoda od 1,12 posto (na 335,3 milijuna kuna), ali je zbog racionalizacije troškova kvartal završila s dobiti od 35,5 milijuna kuna (9,1 milijun kuna više nego lani). Na HRT-u nisu dirali jedino troškove osoblja koji su porasli 1,25 posto, dok su svi ostali troškovi osjetno srezani.
Uzor ostalim državnim tvrtkama trebala bit biti FINA koja je, zahvaljujući rastu prihoda i kontroli troškova, višestruko povećala dobit. Od prodaje usluga FINA je uprihodila 180,5 milijuna kuna, šest posto više nego lani. Istovremeno, rashodi su smanjeni za 1,46 posto (na 168,3 milijuna kuna). Između ostaloga, smanjeni su i troškovi zaposlenih (sa 82,3 na 80,6 milijuna kuna). Rezultat je osam puta veća dobit, koja je iznosila 16,6 milijuna kuna.
