'Nakon šest mjeseci imamo negativnu stopu od 0,7 posto na godišnjoj razini, uz naznaku da je drugi kvartal bio s pozitivnim trendovima. Smanjuje se negativan utjecaj indeksa potrošačkih cijena koji smo imali u 2012. i u lipnju je bio 2 posto, a prosjek za šest mjeseci je 3,4 posto. Što se tiče industrijske proizvodnje, i dalje je trend negativan, ali na godišnjoj razini ispod 1 posto. Promet u trgovini na malo je smanjen, ali ako krećemo prema šestom mjesecu, već vidimo pozitivno kretanje. Posebno nas zanimaju nezaposleni, jer je prosjek prošle godine bio 30.000 više. Ali kad promatramo kraj lipnja, onda vidimo da je bilo 318.000 nezaposlenih, no i u sedmom i u osmom primjećujemo pad. Zabrinjava broj zaposlenih od milijun i 387.000 -  otkuda kreću svi strukturni problemi koje imamo u proračunu', kratko je kazao Linić.

Što se tiče prihodovne strane, zabilježen je, kaže Linić, porast prihoda od PDV-a za 7,5 posto, što se prije svega može zahvaliti povećanju nulte stope PDV-a na 5 posto, povećanju PDV-a za dva indeksna poena te učincima fiskalizacije. Za 5 posto rasli su i prihodi od poreza na dohodak, no do pada je došlo kod prihoda od poreza na dobit. 'U prvih šest mjeseci pokazao je 34 posto pada, jednim manjim dijelom jer su rezultati poslovanja gospodarstva bili nešto lošiji, ali najveći negativan efekt ima izmjena zakona kojom smo omogućili svima koji žele uložiti dobit u ulaganja da ne trebaju platiti svoje obveze', kazao je Linić.

Što se pak tiče rashoda, oni su u prvih šest mjeseci veći za pet milijardi u usporedbi s istim razdobljem lani. 'Najveći rashod je bio isplata dugova zdravstva od 3,3 milijarde kuna koje smo platili za dugove kliničkih bolničkih centara. Isto tako, ono što smo značajno isplatili je preko 750 milijuna kuna, a dinamički smo isplatili poticaje za poljoprivredu', kazao je Linić.

Dio rashoda otpada i na usklađenje mirovina, ali i na povećanje kamata od 500 milijuna kuna u prvih šest mjeseci.

'Kada to svedemo na deficit s kojim se borimo – on je 11,4 milijarde kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a iako je plan bio 3 posto', rekao je Linić.

Izvijestio je i o friškim podacima za srpanj i kolovoz. 'Prihodi nam slabe u srpnju i kolovozu, no to za nas nije neočekivano. Dovoljno je da pogledate na kojim to stavkama slabe prihodi i onda ćete vidjeti da dobit od 5,6 milijardi iz prošle godine sada iznosi 3,8 milijardi, dakle 1,7 milijardi kuna je ukupno manje poreza. Drugi udar imamo na PDV s oko 300 milijuna kuna manje prihoda jer nam je u kolovozu izostao prihod po osnovi PDV-a na carinu i uvoz robe: 1,6 milijardi je manje uplaćeno za PDV jer više nema carine na robe unutar Europske unije, prema tome PDV će se platiti kod prodaje, a ne kod uvoza', kazao je Linić, dodavši da taj PDV nije izgubljen jer će se pojaviti u rujnu, listopadu ili studenom.

Što se tiče rashoda za srpanj i kolovoz, Linić je kazao da ih Ministarstvo financija drži pod kontrolom.

'Najveći dio rashoda otpada na zdravstvo i usklađivanje mirovina. Sanacija zdravstva bila je problem ove godine i to je nešto što će uzrokovati i rebalansiranje, ali onog trenutka kada budemo znali što je to kompletan sustav sanacije zdravstva', najavio je Linić.

Deficit središnje države za prvih osam mjeseci, dodao je Linić, penje se na 3,8 posto BDP-a, odnosno 13 milijardi kuna.

Najavio je skoru izmjenu fiskalnog pravila jer, kako je kazao, aktualna fiskalna pravila ne mogu se zadovoljiti. 'Nakon pet godina recesije i negativnog kretanja BDP-a i rashoda koji rastu, jer je mnogo toga bilo skriveno i gurnuto pod tepih, to utječe na povećanje rashodovne strane. Želimo se obračunati sa svime što vrši negativne utjecaje na gospodarstvo. Veći rashodi nisu rezultat ove Vlade', rekao je Linić.