Loša do osrednja najnovija izvješća o poslovnim aktivnostima u Aziji i Europi, objavljena prošloga tjedna, mogla bi ugroziti opće izglede za 2015. godinu, obzirom na snažnu globalnu prisutnost dvaju gospodarstava. Osim toga, vjerojatno će stvoriti pritisak na Europsku središnju (ECB) i Kinesku narodnu banku da poduzmu dodatne poticajne mjere.

'Opet su nastupila neizvjesna vremena i postoji rizik od izbijanja nove globalne krize', kaže Stephen Webster, glavni europski ekonomist u 4CAST-u.

Događanja u Rusiji plijene ipak najveću pažnju. Tamošnja središnja banka dramatičnim je mjerama prošloga tjedna krenula u snažnu obranu tečaja rublja, podigavši kamatne stope za 650 baznih bodova, na 17 posto. Unatoč tim mjerama rubalj je dodatno oslabio prema dolaru, a od početka je godine na gubitku oko 50 posto.

Oštar pad cijena nafte, čime su one prepolovljene na londonskom tržištu od lipnja, iako predstavlja blagodat za većinu bogatih svjetskih potrošača, priličan je udarac za zemlje koje se oslanjaju na izvoz resursa. Tako i rusko gospodarstvo, uvelike pogođeno zapadnim sankcijama zbog uloge u ukrajinskoj krizi, i dalje u velikoj mjeri ovisi o prodaji nafte i plina, koja čini oko dvije trećine njezina izvoza.

Sumorni pokazatelji

Što se tiče kompanija u eurozoni, one će kraj 2014. godine dočekati u nešto boljoj formi nego što se očekivalo, no rast poslovnih aktivnosti ostaje slab, pa tvrtke i dalje snižavaju cijene kako bi potaknule trgovinu, pokazali su najnoviji pokazatelji londonske istraživačke tvrtke Markit.

Sveoubuhvatni preliminarni indeks menadžera nabave (PMI), dobiven ispitivanjem čelnika u tisućama kompanija eurozone i smatran dobrim pokazateljem gospodarskog rasta, uvećan je na 51,7 bodova, što znači da je odskočio s najniže razine u 16 mjeseci od 51,1 boda, na koju se bio spustio u prethodnom mjesecu. PMI je nešto bolji od očekivanja ekonomista iz ankete Reutersa, no i dalje je drugi najlošiji rezultat u proteklih godinu dana.

'Premda PMI nije savršen pokazatelj za bruto domaći proizvod (BDP) tijekom kvartala, on sugerira da je gospodarstvo eurozone vjerojatno neznatno poraslo u četvrtom tromjesečju, ako je uopće zabilježilo rast', kaže Jonathan Loynes, ekonomist u tvrtki Capital Economics.

Inflacija u eurozoni pala je na svega 0,3 posto prošlog mjeseca, najnižu razinu u pet godina, što je osjetno ispod razine od jedan posto, odnosno u 'opasnoj zoni' kako ju nazivaju u Europskoj središnjoj banci (ECB), te daleko ispod ciljanih 'nešto ispod dva posto'.

Slabi gospodarski rast i sve veća zabrinutost da bi pad cijena nafte mogao gurnuti eurozonu u deflatornu spiralu mogli bi prisiliti ECB da počne kupovati državne obveznice u prvim mjesecima iduće godine, pokazalo je nedavno istraživanje Reutersa.

Što se Azije tiče, boljem raspoloženju na kraju godine nisu u prilog išli pokazatelji poslovnih aktivnosti u Kini, nakon što je odgovarajući PMI indeks koji izrađuju banka HSBC i londonski Markit u prosincu pao na 49,5 bodova, s 50 bodova u studenome. Sve vrijednosti ispod 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti.

'Usporavanje proizvodnih aktivnosti ukazuje na slabi završetak godine. Rastući pritisci smanjenja stope inflacije, koji bazično govore o slaboj potražnji, opravdavaju daljnje ublažavanje monetarne politike u idućim mjesecima', kaže Hongbin Qu, glavni ekonomist za Kinu u banci HSBC.

Zabrinutosti u vezi slabljenja inflacije i oko toga hoće li se ono pretvoriti izravno u deflaciju, odnosno pad opće razine cijena, proširile su se diljem svijeta i rizik je taj da ulagači nastoje odvagnuti hoće li možda američka središnja banka ipak ići polagano u zaoštravanje monetarne politike u idućoj godini, iako bi američko gospodarstvo moglo i dalje postizati bolje rezultate od drugih.