'Zaostali rigidni boljševički bastion u kojem vlada diktatura jednog čovjeka' - ne, to nije opis Bjelorusije pod Aleksandrom Lukašenkom niti Kim Jong-ilove Sjevene Koreje. Ovim riječima prije nekoliko godina poslužio se naš ugledni ekonomist Branimir Lokin govoreći o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u kojoj je jedno vrijeme i sam radio.

Više od desetljeća Lokin se zalaže za reorganizaciju HGK, a njegovu često usamljenom glasu zadnjih godina pridružile su se udruge poslodavaca koje su i osnivane, jer poduzetnici nisu bili zadovoljni kako njihove interese zastupa Komora, a ni visinom i načinom ubiranja komorskih članarine i doprinosa.

Kad se zadnjih 15 godina kaže HGK, misli se na Nadana Vidoševića. Krivci zbog čega se ta važna gospodarska institucija pretvorila, barem gledajući izvana, u svojevrsni 'one man show' prije svega su sami poslodavci.

Zakon o HGK iz 1991, osim što propisuje da su svi koji se bave gospodarskom djelatnošću, htjeli oni to ili ne, njezini članovi, kaže i da se njezina organizacija i rad, kao i imenovanja i trajanja mandata, uređuje statutom koji donosi skupština

U skupštini sjede predstavnici članica HGK, njih 70-ak, tvorci današnjeg statuta zahvaljujući kojem Vidošević sjedi u predsjedničkoj fotelji od 1995. godine, a sada mu se smiješi i peti mandat do 2015. godine.

Statut ne predviđa objavljivanje javnog poziva za kandidaturu i kriterija koje trebaju zadovoljiti zainteresirani. Zbog toga, bez obzira na to što je u sljedeći ponedjeljak, 5. rujna izborna skupština, nije objavljen nikakav javni poziv, a iz HGK-a se pravdaju, izvor Poslovni dnevnik, da za tim nema ni potrebe budući da 'svi koji prate rad Komore znaju da je ova godina - izborna za mjesto predsjednika'!?

Uglavnom, Vidošević zasad nema protukandidata, a mogućnost da on i dalje vodi Komoru i način na koji se to provodi ne raduje previše poslodavce. Svi odreda s kojima smo razgovarali, netko u rukavicama, a netko bez njih, smatraju da je vrijeme za promjenu na čelu HGK-a i konačni početak njezine reforme

Ističe se kako je riječ o organizaciji s velikim resursima, 260 milijuna kuna prihoda i više od 400 zaposlenih, koja je trebala napraviti puno više u povećanju izvoza i u stvaranju novih radnih mjesta.

Jedan od naših najuspješnijih poduzetnika, Branko Roglić, vlasnik Orbico Grupe, smatra da je Vidošević po tom pitanju u potpunosti podbacio.

'Na čelu Komore je već 15 godina, a gospodarstvo nam nije nikad bilo u gorem stanju, i to dovoljno govori. Pristojno bi bilo od njega da odstupi i više se ne kandidira. Ta nam megalomanska institucija ionako ne treba ovakva kakva je sada. Na ime komorskog doprinosa uplatio sam stotine tisuća eura, a da mi HGK ni u čemu nije pomogao', oštar je Roglić.

Direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić navodi kako i 'vrlo čudan način izbora kandidata za predsjednika Komore s nejasnim kriterijima' pokazuje da su reforme nužne.

'Izbor bi trebao biti otvoreniji i transparentniji što bi otvorilo vrata novim ljudima. Ako Vidošević ostane na čelu Komore, to će prije značiti kontinuitet dosadašnje politike nego što se mogu očekivati velike promjene. Na skupštini Komore je da odluči može li netko tko je već 15 godina na istoj funkciji, što nije malo razdoblje, donijeti nove stvari i energiju', kaže Majetić dodajući da će bez obzira tko bude vodio HGK morati sjesti s HUP-om kako bi se Komora mogla kvalitetnije organizirati, sve u cilju bržeg oporavka domaćeg gospodarstva.

Da je HGK na čelu s Vidoševićem, s obzirom na infrastrukturu i broj ljudi, morao napraviti više, smatra i ekonomist Ljubo Jurčić. Sve se svelo, kaže, na vođenje gospodarstvenika po svijetu bez konkretnih rezultata.

'U interesu je Nadana da izbor novog vodstva bude otvoren, to bi mu samo povećalo dignitet. Kad je već po zakonu članstvo u Komori obavezno, a članovi nisu zadovoljni, kako bi ublažio udarce, bilo bi dobro da omekša kriterije i pokaže veću transparentnost', savjetuje nesuđenom predsjedniku države nesuđeni premijer.