Pandemija koronavirusa SARS-CoV-2, kojim je, prema dostupnim brojkama, u proteklih pet mjeseci zaraženo više od 3,2 milijuna ljudi diljem svijeta, promijenila je globalnu svakodnevicu. Velik broj država uveo je mjere kojima je bitno ograničeno kretanje stanovnika, zatvoreni su restorani, hoteli, kina i niz drugih objekata, a ostatku poslovnog svijeta preporučeno je da svoje redovno poslovanje prilagodi novoj situaciji.

Tvrtke su se, prema mogućnostima, adaptirale – prilagođeni su dobavljački lanci, isporuke, proizvodnja, rad administracije, a situacija na tržištu pokazuje da je inoviran i proces inovacije. Uobičajeni proces razvoja novih proizvoda i usluga u korporativnom svijetu najčešće uzima jedan od dva smjera. Ili se radi o mladoj kompaniji s dotad nepostojećim proizvodom koja se brzo razvija zahvaljujući upravo tom izumu/ideji ili se radi o velikoj korporaciji u kojoj je proces istraživanja i razvoja dugotrajan, skup i u kojem samo jedna od brojnih ideja na kraju dolazi do tržišta.

Pandemija je, kako se čini, prisilila velike kompanije na promjene. Kao prvo, promijenio se aspekt troška. Etablirane korporacije nerijetko troše velike iznose na razvoj i istraživanje. No aktualna ekonomska neizvjesnost natjerala ih je na čuvanje kapitala i svježe investicije našle su se na kraju liste prioriteta. Ipak, među njima su i one koje uz takve uvjete uspijevaju razvijati svoje poslovanje.

Britanski tjednik The Economist daje primjer velikog europskog prehrambenog lanca koji je, bez kapitalnih ulaganja, uspio povećati dostavu internetski kupljene robe za više od 50 posto tako što je uveo cjelonoćne smjene za odabir i pakiranje u svojim trgovinama. Velika kineska agencija za nekretnine Evergrande pozvala je svoje agente da tijekom razdoblja u kojem moraju raditi od kuće više koriste društvene medije i tehnologiju virtualne realnosti. Prihodi od prodaje su im u veljači, zahvaljujući toj promjeni, udvostručeni na više od šest milijardi dolara.

Drugi tradicionalni aspekt inovacija u korporacijama to je što su one uglavnom okrenute same sebi. Velik dio novih ideja i procesa zapravo se ne koristi, nego ih se samo zaštiti patentima, a na tržište dospijevaju samo najrevolucionarnije promjene. Takav pristup znači da mnoge ideje ostaju neiskorištene. Novi uvjeti u posljednjih nekoliko mjeseci natjerali su dio kompanija da ipak odškrinu vrata svojih inovacijskih trezora.

Farmaceutske kompanije, uobičajeno posvećene vlastitim istraživanjima, udružuju se kako bi što prije razvile lijekove ili cjepiva protiv novog koronavirusa. Tehnološki divovi poput Microsofta i IBM-a također su promijenili svoj dugogodišnji pristup. Microsoft, poznat po desetljećima dugoj tradiciji zatvorenosti u svoje standarde i tehnologije, ovih dana iskazao je podršku pokretu za otvoreno i slobodno korištenje podataka, a IBM je stao na čelo grupe tvrtki koje će ujediniti resurse u superračunalima u potrazi za terapijama oboljelih od koronavirusa.

Stručnjaci ističu da su velike kompanije u prošlosti uglavnom slušale savjete insajdera te samo elitnih konzultantskih tvrtki, a zanemarivale su druge izvore ideja. Primjer švedskog Ericssona, koji je počeo više ulagati u otvoreni softver i poticati klijente na suradnju u otvorenim inovacijama kako bi ubrzao uvođenje svoje 5G tehnologije, pokazuje da se i takav stav mijenja. Posredničke tvrtke koje drugim kompanijama omogućavaju kontakt i suradnju s vanjskim pružateljima specijaliziranih usluga, poput videoprodukcije ili programiranja, također javljaju o bitno povećanom angažmanu ovih dana.

No ono što se najviše promijenilo u novim uvjetima jest brzina kojom inovacije nastaju i dolaze na tržište. Korporacije su prisiljene brže reagirati i preskočiti uobičajeni proces u kojem menadžment beskrajno analizira jedne te iste stvari. Umjesto toga, tvrtkama se preporučuje da brzo i često testiraju nova rješenja te da se priviknu na to da će takva situacija trajati još neko vrijeme.

Sysco, jedna od najvećih američkih korporacija za veleprodaju hrane restoranima, hotelima i drugim institucionalnim klijentima, s godišnjim prihodima od 60 milijardi dolara, u manje od tjedan dana uspjela je stvoriti potpuno nov dobavljački lanac i sustav naplate kako bi mogla ispunjavati narudžbe manjih trgovina hranom. Kriza je natjerala menadžere na hrabrije i brže isprobavanje riskantnih novih ideja. Economist prenosi izjavu jednog od šefova među velikim američkim korporacijama koji je objasnio da 'testiranjem saznajemo više nego analizama i beskrajnim, višemjesečnim sastancima'.

Usprkos problemima u maloprodaji diljem svijeta, proizvođač sportske opreme Nike uspio je zabilježiti rast globalne prodaje preko interneta zahvaljujući brzom fokusiranju na digitalni dio poslovanja nakon što je kompanija u Kini vrlo rano iskusila kakve joj promjene donosi pandemija. Nike je uz svoje proizvode ponudio dodatne digitalne sadržaje kojima je zainteresirao i privukao kupce.

Promjene se vide i u drugim dijelovima poslovanja. Tehnološka kompanija HP ojačala je svoje napore u promociji usluge 3D tiska, kojom potrošačima pruža tisak bez kupovanja skupe opreme, a brže inovacije zabilježene su i u distribucijskim lancima. Kineski giganti internetske trgovine Alibaba, JD.com i Meituan prigrlili su tehnologiju automatizirane dostave, posebno poželjne kad nedostaje radne snage, a kupci pokušavaju izbjeći pretjerane kontakte s drugim ljudima. Druge tvrtke najavile su da namjeravaju proširiti svoju tehnologiju dostave bespilotnim letjelicama kako bi dostavljale lijekove i druge potrepštine onima koji se nalaze daleko od gradskih centara.

Stručnjaci u menadžmentu objašnjavaju da u uobičajenim vremenima tradicionalni inovacijski proces zadovoljavajuće funkcionira. U malim krizama centar moći povlači se u sredinu, no u velikima glavnu ulogu preuzima periferija. Neki procjenjuju da bi tako moglo ostati barem još neko vrijeme nakon pandemije. Bilo kako bilo, pritisak i neizvjesnost koje je stvorio koronavirus natjerali su kompanije na hrabrije i riskantnije poteze. Treba se nadati da će im se to isplatiti.