Postepeno zatopljenje i dolazak ljepšeg vremena nisu problem samo za one koji se boravkom u stanovima trude slušati preporuke nadležnih za smanjivanje rizika širenja koronavirusa, već predstavljaju i sve veći problem za poljoprivrednike. Uobičajeno, rad na farmama zahuktavao bi se u ovom periodu, no pandemija i s njom povezane mjere ograničile su broj raspoloživih radnika i njihov manjak natjerao je mnoge na nesvakidašnje poteze.

Britanskim poljoprivrednicima, zbog neizvjesnosti koja je vladala oko pravne situacije sezonskih radnika usred izlaska Velike Britanije iz članstva u Europskoj uniji, nedostatak radne snage posljednjih godina i nije neka novost, no razmjeri su ove sezone ipak bitno drukčiji. To pokazuju i vijesti o tome da su se okrenuli organiziranju posebnih letova kojima s istoka Europe dopremaju radnike na svoje farme.

Prema informacijama objavljenim u britanskim medijima, tvrtku Air Charter Service, koja inače organizira letove za bogatašku elitu, za transport jeftine radne snage angažirala je G's Fresh, jedna od većih britanskih poljoprivrednih tvrtki. Prvi od šest dosad ugovorenih letova iz Rumunjske, svaki s po 150 radnika, trebao je stići još prošlog tjedna, a u Air Charter Serviceu izjavljuju da očekuju da će letovi trajati do kraja lipnja.

Prema najavljenom protokolu, na letovima će se prakticirati socijalna distanca i radnike će se pregledati poslije slijetanja u Englesku, nakon čega će biti autobusima prevezeni na farme. Ako neki od njih budu imali temperaturu, bit će izdvojeni u karantenu. Uz neuobičajenu situaciju koja je britanske poljoprivrednike natjerala da, umjesto da dočekuju jeftinu istočnoeuropsku radnu snagu na svojim pragovima, odlaze na istok Europe u potrazi za onima koji žele raditi, Britanci su se okrenuli masovnoj kampanji u kojoj domaće stanovništvo pozivaju na rad u poljoprivredi.

Prema procjenama udruženja poljoprivrednika koje prenose mediji, u britanskoj poljoprivredi trenutno nedostaje 70 tisuća radnika. Nadaju se da bi poslove koje inače obavlja uvozna radna snaga ove sezone mogli preuzeti studenti ili oni koji su zbog pandemije ostali bez posla u restoranima, barovima ili trgovinama, a inicijalne informacije o uspjehu kampanje pokazuju dvojake efekte.

S jedne strane tvrtke koje se bave pronalaskom sezonske radne snage svjedoče o velikom interesu, no čini se da se taj interes ne pretvara i u stvarno popunjena radna mjesta. Objavljene su brojke o više od 30 tisuća prijava za poslove, no iz kompanija koje organiziraju rad dolaze komentari kako se tek nešto više od deset posto prijavljenih javi na razgovore za posao. Čak i ako takvi ispune uvjete za rad, dio njih nerijetko se ne pojavi na poslu.

Problemi s manjkom radne snage u poljoprivredi nisu ograničeni samo na Veliku Britaniju. Air Charter Service već je organizirao letove kojima je u posljednjih nekoliko tjedana tisuću radnika iz Rumunjske i Bugarske stiglo u Njemačku. Tamošnje probleme pak dobro ilustrira pozicija u kojoj su se našli bavarski uzgajivači hmelja. Među njima ima onih koji se već sada bore s velikim manjkom radnika, a pitanje je kako će se situacija razvijati do kolovoza, kad je doba berbe.

Jedan od njih, čiju je izjavu prije nekoliko dana prenijela agencija AFP, svjedoči o tome da u normalnim godinama u ovom razdoblju kod njega već radi dvadesetak radnika iz Poljske, no u ovom trenutku samo ih je četvero. Ne uspije li popuniti radne kapacitete, postoji opasnost da će berba u velikom dijelu propasti, a kako se u sličnoj situaciji nalaze i drugi uzgajivači hmelja, to bi moglo posljedično dovesti do manjka piva u Njemačkoj iduće godine. Njemačka je, poput Britanije, također pokrenula kampanju za angažman domaće radne snage, no pitanje je kakav će joj biti uspjeh.

U Španjolskoj, zemlji iz koje dolazi dobar dio voća na policama europskih trgovina, epidemija se razbuktala u najgorem obliku i sigurno će dio poljoprivrednih imanja ostati neobrađen, a izjave i vijesti iz hrvatskih medija pokazuju da muke s manjkom radnika ne muče samo zapadnoeuropske zemlje, već da i kod nas postoji potencijalni problem. Ne uspiju li europski poljoprivrednici barem većim dijelom nadoknaditi manjak radne snage, može se očekivati da će cijene hrane ovog ljeta ići gore.

Koliko su sezonski radnici u poljoprivredi važni, svjedoči odluka koju je u četvrtak potpisao američki predsjednik Donald Trump. Poznat po svojem vrlo velikom animozitetu prema useljenicima (usprkos tome što su mu sadašnja i jedna bivša supruga iz istočne Europe), Trump je donio predsjedničku uredbu kojom se privremeno suspendira odobravanje popularnih zelenih karti (green card), odnosno dozvola strancima za legalan rad i život u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kritičari su iskoristili potez da bi istaknuli Trumpov dugogodišnji stav oko ograničavanja useljavanja u SAD i tvrde da je iskoristio pandemiju kako bi progurao svoj svjetonazor te proširio već ranije uvedena ograničenja na putovanja u SAD iz Kine, Europe, Meksika i Kanade. No njegova odluka ima i niz izuzetaka. Primjerice, ne odnosi se na zdravstvene radnike, ali niti na stotine tisuća sezonskih radnika koji dolaze raditi na farme i obavljati slične poslove.

Nažalost, pokažu li se istinitima ovih dana objavljene procjene američkih znanstvenika o tome da se jugozapadni dio SAD-a nalazi u razdoblju megasuše koja je to područje u takvoj mjeri pogodila u još samo četiri navrata u posljednjih 1200 godina, čak niti ti radnici možda neće imati što raditi. Savezna država Kalifornija poznata je, između ostalog, po svojoj poljoprivredi i tamošnji problemi mogli bi se preseliti i na šire tržište.

Spomenuti primjeri samo su neki od onih koji ukazuju na rastući rizik za vrlo lošu poljoprivrednu godinu i potencijal rasta cijena hrane idućih mjeseci. Vrijeme za pravovremenu reakciju ubrzano istječe, a države će morati tražiti ravnotežu između toga da se osiguraju dovoljne količine hrane po razumnim cijenama i rizika od daljnjeg širenja pandemije zbog jačeg priljeva inozemnih radnika koji se, koliko god inače bili malo plaćeni, opet pokazuju prilično važnom karikom ekonomije.