'Imamo plan plodoreda, zacrtali smo što ćemo: suncokret, kukuruz. Planiram da ćemo stići sve to jer nam je dostupno gorivo, kao i repromaterijal...', govori za tportal Dani Varga, baranjski ratar iz Bilja koji obrađuje ukupno 300 hektara zemlje.

Na svojim površinama sije još pšenicu, ječam i lucernu. S izdavanjem propusnica, kaže, nije imao problema. Sve je riješeno putem aplikacije, u nekoliko klikova, kako bi stigao i do polja u susjednoj Općini Darda.

Zbog situacije s pandemijom koronavirusa, smatra, država bi trebala krenuti u osiguravanje državnih rezervi i napraviti plan suradnje s poljoprivrednicima kako bismo išli prema samodostatnosti.

Socijalno distanciranje na polju

'Nijemci sve sami proizvode, a uvoze samo pet posto. Trebali bismo se ugledati na njih jer imamo dovoljno. Ima nas četiri milijuna, a stručnjaci govore da možemo proizvesti hrane za 20 milijuna ljudi u Hrvatskoj', slikovit je ovaj baranjski ratar koji je do prošle godine dio svojih žitarica i uljarica izvozio u Njemačku, Italiju i Austriju.

Smatra da bi potražnja za našim poljoprivrednim proizvodima mogla porasti, posebice u krajevima pogođenim zarazom, poput Lombardije u Italiji.

'Ako se ova situacija oduži, doći će do straha od putovanja, što gledam i sam po sebi, a onda će se smanjiti i prihodi u turizmu. Svakako bismo stoga trebali postići samodostatnost u proizvodnji', ističe Varga, dodajući da smatra kako su Nacionalni stožer i Ministarstvo poljoprivrede dosad odradili kvalitetan posao pa se izbjegao scenarij poput talijanskoga.

'Ako se poljoprivrednik razboli, morao bi u samoizolaciju, ne bi mogao na polje, u sjetvu, i to bi bio velik problem. Važno je zbog toga da se zaraza nije proširila selima', upozorava Varga, dodajući da on s polja, na kojem se drži propisanih mjera i socijalne distance, tj. ne dolazi ni s kim u kontakt, odlazi kući i obrnuto.

Radnu snagu riješiti francuskim receptom

Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore kaže za tportal kako ne vidi nekih velikih problema oko izdavanja propusnica, a došlo je i do otvaranja trgovina s potrebnim rezervnim dijelovima za poljoprivredne strojeve, kao i onih s repromaterijalom.

'Relativno nam na ruku ide i cijena plavog dizela. Neki poljoprivrednici govore kako je došlo do znatnog porasta cijena sjemena i zaštitnih sredstava u odnosu na prošlu godinu. Još moramo provjeriti, ali ako je točno, to nije korektno', govori Brlošić, ističući da je pšenica zasijana još prošle jeseni na više od 100 tisuća hektara te ne očekuje znatno povećanje površina pod ratarskim kulturama jer se sve sije standardno.

'Do povećanja površina moglo bi doći u povrtlarstvu. Kad netko iz grada shvati da ima određeni komad zemlje na selu, pa odluči posijati nešto na njemu', ilustrira konkretnim primjerom.

Smatra da će Hrvatska imati dovoljno pšenice, ali, ističe, uz uvjet da ju trgovci ne otkupe i izvezu.

'Država bi trebala ostaviti dovoljne količine za barem godinu i pol za vlastite potrebe. Dosad nije bilo tako. Moramo shvatiti koliko je važna hrana. Ovoga trenutka sve je zatvoreno, a ona se troši svaki dan', ukazuje.

Ističe kako će ovo biti velik test u kojem ne bismo trebali dopustiti izvoz žitarica preko granice jer trenutno trošimo robne rezerve. Brlošić smatra da bi problem mogla biti i radna snaga.

'Nedostatak radne snage mogao bi biti problem kada dođe vrijeme ubiranja plodova. Dobro su napravili Francuzi jer su aktivirali platformu na kojoj se svatko može prijaviti za rad na polju. Kod nas je na birou dosta nezaposlenih iz sektora ugostiteljstva i turističkog sektora, ljudi koji su radili po kafićima, u hotelima, pa ne vidim problem da se prebace u poljoprivredu', kaže Brlošić.