Na sastanku s predsjednikom Privredne komore Beograda Milanom Jankovićem vodstvo Velesajma širom je otvorilo vrata srpskim poduzetnicima. Naime, prije raspada bivše Jugoslavije, predstavnici iz Srbije činili su oko 15 posto izlagača na Velesajmu, dok je danas njihov udio u 30-ak sajmova, koliko se godišnje organizira, drastično pao.

'Rijetko koji brend u bivšoj Jugoslaviji izaziva poštovanje kao Zagrebački velesajam, i njemu je obaveza da bude broj jedan. Naša je produktivnost 50-60 posto manja nego u EU, ali želimo što prije doći na Velesajam kako bismo stvorili svoje robne marke u Hrvatskoj. Važno je da surađujemo, da imamo partnerski odnos i da se pojavljujemo na dva tržišta', kazao je Janković koji dodaje da je sastanak u Privrednoj komori u Beogradu sastanak u rangu, onom gospodarskom, onoga predsjednika Hrvatske i Srbije Ive Josipovića i Borisa Tadića

Podsjetimo, u borbu s nagomilanim gubicima, koji su samo za 2011. godinu iznosili 50 milijuna kuna, voditelj Holdingove podružnice Milan Trbojević već je krenuo, i to komercijalizacijom neiskorištenog prostora.

Jedna se trećina Velesajma (oko 180 tisuća metara četvornih) u zapadnom dijelu daje u zakup, a na istočnom potezu gradit će se, kako je i u Beogradu ponovio Trbojević, kongresni centar, zgrada Zagrebačke filharmonije i novi muzej

Ipak, sajmovanje ostaje glavna preokupacija vodstva Velesajma, pa tako i borba za izlagače, pogotovo potpisnika CEFTA-e zbog manjeg poreza u međunarodnoj razmijeni robe.

'Želimo da srpske tvrtke dođu na Zagrebački velesajam jer je on do 1990. bio najjači sajam u bivšoj državi. Ići ćemo i u Skoplje, Ljubljanu, Budimpeštu. A kada imaš moving na Velesajmu kao što je nekad bio, može doći i do bitnijih poslovnih suradnji', kazao je voditelj podružnice Milan Trbojević

Koliko se smanjio interes srpskih izlagača, evidentno je kada se vidi brojke.

'U posljednjih 11 godina imali smo samo 287 izlagača iz Srbije i očekujemo da ćemo nakon ovog sastanka ponovno vidjeti puno više izlagača iz Republike Srbije na našim sajmovima koje ionako posjećuju. Tu su najprije sajam Ambienta, jesenski sajam, sajam medicine i tehnike, graditeljstva i onaj turizma i obrtništva', rekla je Vesna Cvitanović, direktorica sektora za sajmove.

Na kraju sastanka, na kojem su među ostalima sudjelovali i Goran Masnec iz Hrvatske gospodarske zbornice u Beogradu, Zoran Milošević, predsjednik skupštine Privredne komore u Beogradu te Bojan Gajić, direktor Velesajma u Novom Sadu, Janković je najavio da će zakupiti 50 kvadrata izložbenog prostora te sve zainteresirane poduzetnike iz glavnog grada Srbije pozvati da izlože svoje proizvode u Hrvatskoj i tako stvore preduvjet za, kako kaže, 'partnerski odnos u kojem ne postoje suprotstavljene strane, gdje nema lidera i gdje nema pobjednika', parafrazirajući izjavu predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića