Ambiciozan plan ispisan na 45 stranica sadrži niz poteza usmjerenih snažnom povećanju prihoda. Istovremeno, u igri je kresanje troškova smanjenjem broja zaposlenih i drugim mjerama racionalizacije poslovanja. Kad se kombinacija spasonosnih mjera pretvori u brojke, previđa se rast prihoda od 260 milijuna kuna i rezanje rashoda za 54 milijuna kuna. To bi u konačnici trebalo rezultirati snažnim rastom EBITDA (s 24,5 milijuna kuna na 286,6 milijuna kuna) i postizanjem čiste dobiti od 18,6 milijuna kuna nakon gubitka od 315,6 milijuna kuna u 2021.

'Procjenjujemo da će navedenim mjerama od prodajnih aktivnosti u 2022. godini rezultat poslovanja (EBITDA) porasti za 150 milijuna kuna dok će mjere povećanja efikasnosti i smanjenja troškova pozitivno utjecati na rezultat za dodatnih 224 milijuna kuna. Time ćemo preokrenuti dugogodišnje negativne trendove, stabilizirati poslovanje te ostvariti pretpostavke za daljnji razvoj kompanije i podizanje kvalitete postojećih usluga na zadovoljstvo građana', najavio je predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivan Novaković, navodeći tri ključna cilja kojima će se nova uprava posvetiti u 2022.: organizaciji poslovanja, optimizaciji te usmjeravanju poduzeća održivosti.

U 'bildanju' prihoda najvažniju ulogu ima Čistoća te bi promjenom modela gospodarenja otpadom trebala osjetno povećati prihode i smanjiti postojeće gubitke. Poskupljenjem usluga od početka srpnja planiraju se dodatni prihodi od 137,4 milijuna kuna. Podsjetimo, prema novom modelu, cijena odvoza otpada za 400 tisuća kućanstava sastojala bi se od fiksnog dijela (45 kuna) i varijabilnog dijela, a on bi se plaćao ovisno o količini nerazvrstanog komunalnog otpada. Korisnici bi varijabilni dio troška plaćali kupnjom službenih vrećica (četiri kune za vrećicu od 20 litara; osam kuna za vrećicu od 40 litara). Povećanje troška izbjeći će samo najštedljiviji korisnici koji uspiju razvrstati gotovo sav otpad, a u ZG holdingu očekuju da će prosječno kućanstvo izdvojiti 54 kune više nego dosad.

Važan doprinos u jačanju prihoda očekuje se od još jednog gubitaša – Autobusnog kolodvora. Cilj je povećati prihode za 25,8 milijuna kuna probojem na inozemno tržište nakon unapređenja internetske prodaje karata. U planu je izrada nove aplikacije za mobilne uređaje, čijom bi se aktivacijom internetska prodaja trebala učetverostručiti. Riječ je o prilično ambicioznom planu s obzirom na to da su dosadašnji godišnji prihodi iznosili oko 40 milijuna kuna.

Treći adut u planu za povećanje prihoda su Gradska groblja. Od nove uprave na čelu s Igorom Rađenovićem očekuje se 20,4 milijuna kuna dodatnih prihoda od veće prodaje grobnica i usluga uređenja grobnih mjesta. Dodatni prihodi u visini od 43,8 milijuna kuna očekuju se od izgradnje objekata javne namjene, a riječ je o zgradi XII. gimnazije i Doma za starije Markuševec. Određeni rast prihoda planira se i u ostalim podružnicama uslijed oporavka tržišta i očekivanog ukidanja mjera koje su bile na snazi zbog pandemije, ali i mjera komercijalizacije i prodaje neoperativne imovine, uspostavljanja efikasnog sustava kontrole naplate, usklađenja cijena usluga u tržišnim djelatnostima, proširenja postojećih usluga i digitalizacije poslovanja.

U segmentu komercijalizacije i prodaje neoperativne imovine najviše se očekuje od prodaje imovine u podružnici Vladimir Nazor, a riječ je o tri zapuštena hostela, za 17,8 milijuna kuna. Što se tiče rashoda, oni bi se trebali smanjiti za 54 milijuna kuna (na 1,9 milijardi kuna), a ključna mjera za postizanje tog cilja rezanje je broja zaposlenih reorganizacijom i optimizacijom korporativnih funkcija. Reorganizacija donosi višak od 544 administrativna radnika, a godišnja ušteda na troškovima zaposlenih trebala bi iznositi 87 milijuna kuna. Kresanju rashoda doprinijet će i smanjenje rezervacija za 105 milijuna kuna jer su u procjenu 2021. već uključene rezervacije za otpremnine prema prijedlogu zbrinjavanja kolektivnog viška radnika.

S druge strane plan predviđa rast materijalnih troškova i usluga za 110,4 milijuna kuna. Zanimljivo je to da se najveći dio povećanih troškova odnosi na vanjske usluge (103,9 milijuna kuna) premda se vladajući deklarativno protive outsourcingu poslova. Neobično je to da se u dokumentu ne spominju planovi poslovanja podružnice Gradska plinara Zagreb - Opskrba, trenutno najvećeg gubitaša u Holdingu. Iako odgovornost za štetno ugovaranje nabave plina leži na staroj upravi, nema sumnje da će se gubici zbog tih poslovnih promašaja protegnuti i u ovu godinu. Golemi gubici Plinare, koje je potvrdio i gradonačelnik Tomašević, mogli bi ozbiljno ugroziti planirane rezultate te bi svakako trebali biti uključeni u poslovni plan.

Zabrinjava i daljnji rast zaduženosti. Premda je gradonačelnik Tomašević najavio smanjenje duga, to se u ovoj godini neće dogoditi. Prema planu poslovanja, dugoročne obveze rastu za dodatnih 28 milijuna kuna (na 4.708 milijuna kuna) prvenstveno zbog rasta obveza po kreditima i financijskom najmu. Još više nabujat će kratkoročne obveze (za 157 milijuna kuna), i to prvenstveno dugovi prema dobavljačima.