Podne je na poslu, a vaša jutarnja lista zadataka je netaknuta. Možda ste buljili u e-poštu ili lutali po bespućima interneta te nemate volje ni za što osim da sjedite i 'postojite'? To bi značilo da prolazite kroz neku vrstu 'neproduktivnog dana'
Navode to trojica istraživača sa Sveučilišta Virginia Commonwealth nakon što su analizirali 11.245 upitnika o radnom danu, a u razdoblju od dva do devet mjeseci ispunio ih je 221 uredski zaposlenik. Otkrili su da zaposlenici prolaze kroz idealne, tipične, neangažirane, krizne i toksične dane te da se isti tipovi dana uzastopno pojavljuju: jedan vaš neangažirani dan pretvara se u njih tri. Pomnožite taj loš dan na desetke milijuna zaposlenika u milijunima ureda i imat ćete velike probleme – nisku produktivnost, lošu kvalitetu rada, nizak moral i probleme sa zadržavanjem kvalitetnih ljudi.
'Postoji prilično jasan priručnik o tome što je potrebno da bi tvrtka bila inovativna, ali nemamo kvalitetan način da potaknemo kreativnost među pojedincima s organizacijskog stajališta', rekao je Mayoor Mohan, izvanredni profesor marketinga na VCU-ovoj Visokoj poslovnoj školi i jedan od tri koautora. 'Aspekt upravljanja ljudima ostao je netaknut', dodao je Mohan, piše Bloomberg.
Koautor Christopher Reina, izvanredni profesor menadžmenta i poduzetništva, pozabavio se takvim problemima nakon vlastitih korporativnih iskustava sa zaposlenicima, kao i s njihovim 'neproduktivnim danima'. 'To te na neki način izbacuje iz igre i stvarno je demotivirajuće', ustvrdio je Reina, a istraživanje je započeo jednostavnim pitanjem: 'Što učiniti da vam radni dani krenu dobro ili loše? Uostalom, još jučer ste bili ista osoba i savršeno produktivni.'
Istraživači su koristili vjerodostojne podatke koje je od 1996. do 1998. prikupljao profesor s Poslovne škole Harvard. Iako se informacije mogu činiti zastarjelima, bile su kamen temeljac niza studija tijekom godina. 'Napetosti između slobode i odgovornosti na radnom mjestu zapravo se ne mijenjaju tijekom vremena', rekao je Markus Baer, profesor organizacijskog ponašanja na Sveučilištu Washington u St. Louisu, koji nije bio uključen u istraživanje, piše Bloomberg.
Istraživači su pronašli empirijske dokaze za pet svakodnevnih iskustava na radnom mjestu. Najviše je iznenadio stupanj čimbenika koji određuju dobre naspram loših dana, a koji su uglavnom bili izvan kontrole radnika. To znači da taj neaktivan i neproduktivan dan nije njihova krivnja. 'Voditelji igraju doista važnu ulogu u osmišljavanju radnog okruženja i načina na koji ga ljudi svakodnevno doživljavaju', rekao je glavni autor Alexander McKay, asistent profesora menadžmenta i poduzetništva.
Pet vrsta dana prema istraživanju
Tipičan: 34 posto dana. Glatko plovite kroz zadatke koji ne zahtijevaju puno razmišljanja. Niste oduševljeni poslom, ali imate taman dovoljno motivacije da budete blago angažirani. Kreativnost nije ni visoka ni niska.
Idealan: 29 posto dana. Produktivni ste, potaknuti pozitivnom kombinacijom autonomije, izazovnog posla, resursa i podrške vašeg upravitelja i organizacije. Zdravi pritisci, kao što su rokovi, tjeraju vas da vas ništa ne uspori.
Krizni: 19 posto dana. Gašenje požara. Dobri čimbenici su prisutni, kao što su npr. zanimljivi zadaci, ali problema ima u izobilju: projekt se urušava, iskače neki sastanak ili vam nedostaje kritičan resurs poput vremena, osoblja ili opreme. Svoj rad doživljavate kao kreativan, ali to zapravo nije tako.
Neangažiran: deset posto dana. Odjavili ste se jer vam nedostaju i pozitivni i negativni aspekti okoline, ostajete bez motivacije. Rok vam je tek u prosincu, a zbog manjka motivacije gubite i energiju.
Toksičan: osam posto dana. Prepreke, izazovi ili sukobi miješaju se s nedostatkom pozitivnih učinaka poput slobode, zanimljivog projekta i ohrabrenja. Možda se pogrešna uredska politika rasplamsa ili vaš projekt bude stavljen na čekanje. Emocionalni sukob može značajno utjecati na vašu želju, motivaciju i volju.
Baer pripisuje zasluge istraživačima VCU-a za to što su ključne čimbenike koji utječu na rad promatrali holistički, a ne pojedinačno. Za razliku od većine studija, koje se usredotočuju na jedan ili dva aspekta radnog mjesta, istraživači su koristili metodologiju za proučavanje čimbenika radnog okruženja kao što su autonomija, ohrabrenje nadređenog i organizacijske prepreke među ostalim, u interakciji u devet smjerova. Cilj nije imati samo dobre dane - to nije ni moguće - a krizni dani su važni.
'Nekad trebate raspravljati i sukobljavati se kako biste pokrenuli ideje', rekao je McKay. Ono što je važno je kako reagirate - padate li i imate li niz toksičnih dana? Ili ste motivirani za sljedeći projekt? Autori ističu da menadžeri igraju ključnu ulogu u tome pružajući podršku, resurse, ohrabrenje i angažman na projektu, piše Bloomberg.
Cilj je prilagoditi kulturu kako bi se potaknula pozitivna iskustva i ublažila negativna u nadi da će se povećati idealni dani i smanjiti oni toksični. Za zaposlenike je svijest pola igre, jer im omogućuje da vide u kojem smjeru ide njihov radni dan i da se priklone boljim situacijama. 'Ljudi koji su svjesni toga ne doživljavaju toliko tu silaznu putanju i realnije gledaju na svoj radni dan, tj. bez negativnih emocija', zaključio je Reina.