Komentirajući dramatične izjave koje se ovih dana mogu čuti, poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je Francuzima poručio da dolazi kraj bezbrižnosti i obilju, Capuder je rekao da to nije prvi put.

'Bilo je nekoliko ovako dramatičnih izjava, ne samo francuskog predsjednika, nego i belgijskog premijera koji je rekao da se trebamo pripremiti na pet do deset teških zima. Malo su dramatične te izjave, barem što se tiče perioda koliko će trajati. Energetska kriza na kraju za građanina djeluje slično; najave o poskupljenjima, redukcijama, nestašicam... Mislim da ipak imamo neke razlike u ovoj energetskoj krizi, gdje se na vrijeme krenulo s pripremanjem odgovora i u kojoj u ne tako dugo vrijeme Europa planira potpuno smanjiti svoju ovisnost o plinu iz Rusije i provesti politiku koja bi energetski samodostatnom učinila većinu europskih zemalja', rekao je za N1 izvanredni profesor s Fakulteta energetike i računarstva.

Hrvatska bez dramatičnijih posljedica

Što se Hrvatske tiče, može se reći, rekao je, 'da malo jesmo u manjoj nemilosti. 'Imamo nekakve vlastite resurse, ali ove zemlje koje su u najvećim problemima uglavnom govore o industriji koja se uvelike oslanja na plin, a povećanja cijena, koja nisu mala – govorimo o pet ili deset i više puta – velika su i prijete gašenju industrija. Mi nemamo tako dramatičnu situaciju, imamo dobro nasljeđe, pogotovo kad je u pitanju električna energija, u obliku hidroelektrana, tako da ne očekujem da ćemo imati tako dramatične posljedice kao druge zemlje', rekao je Capuder.

Objasnio je i zašto cijena struje u Hrvatskoj ovisi o cijeni u ostatku Europe. 'Ovisimo o hidrologiji i hidroelektranama, a svake godine uvezemo električne energije između 15 i 30 i više posto, ovisni smo o uvozu i to nam kreira cijene. Cijena električne energije se kreira po cijeni najskuplje elektrane i ne možemo govoriti o jednoj cijeni u Hrvatskoj, a različitima u ostatku Europe', rekao je Capuder, dodavši da je tržište objedinjeno te da će se cijene na tržištu u Europi odraziti na cijene struje u Hrvatskoj.

Istaknuo je da se Hrvatska odlučila na politiku koja građanima subvencionira cijenu te da je ograničena, odnosno da su poduzete određene mjere koje su usmjerene na građanstvo, ali da cijene neizbježno rastu. 'Taj trošak se mora platiti. Hoće li platiti kroz energente ili kroz cijene roba i usluga, u konačnici račun mora biti plaćen', rekao je Capuder za N1.

Što se tiče predviđanja za iduću godinu, Capuder je rekao da građani vjerojatno neće osjetiti tako dramatična poskupljenja kao poduzetništvo, nastavi li se pratiti politika koja je bila prađena dosad. 'Nekakvo povećanje cijena koje bi mogli osjetiti građani mogao bi biti i dobar signal za ulaganje u mjere energetske tranzicije, mjere instalacije vlastitih resursa, primjerice, fotopanela, energetski učinkovitih fasada i te visoke cijene koje se sada jako osjete u ovoj krizi, ispostavile su se kao najučinkovitiji instrument da građani – ono što struka i znanost govori već nekoliko godina – počnu primjenjivati i samostalno odlučivati kako da proizvode energiju i postanu neovisni o tome što se događa u drugim državama”, rekao je Capuder.

Kako uštedjeti

Nada se povećanju broja ugradnji solarnih panela, za što je najavljeno i ukidanje PDV-a. 'Cijena je okidač, cijena će potaknuti. Mjere kao što je smanjenje PDV-a pozdravljam. To bi, vjerujem, puno više olakšalo građanima i omogućilo više ugradnje', rekao je Capuder.

Upitan gdje vidi prostor za uštede, Capuder je rekao da ljudi kad dođu u krizu najčešće odmah traže rješenje te da onda na snagu stupaju generalizirane preporuke o smanjenju hlađenja i smanjenju grijanja. 'To su preporuke iz EU-a, a one koje zahtijevaju malo više vremena – počnite zvati, proučavati kako instalirati fotopanele, kako napraviti bolju izolaciju, brinite kako trošite energiju za grijanje i plin, racionalno koristite energiju i one uštede, koje zvuče puno gore, puno su manji problem i već pamet će vam pomoći da postignete ono što smo mi u preporukama poručili', rekao je Capuder za N1.