I dok europske zemlje pokušavaju uskladištiti dovoljno plina do početka ogrjevne sezone, građani već mjesecima traže alternativna rješenja za grijanje. Jedno od njih, a kojeg smo se ranije dotaknuli, predstavljaju dizalice topline. Tu temu možda najbolje poznaje Vladimir Soldo, sveučilišni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu te predsjednik Hrvatskog udruženja za dizalice topline (HUDIT), koji niz godina istražuje i promiče tu tehnologiju.

Stoga je u razgovoru za tportal približio dizalice topline građanima, a pritom se osvrnuo na druga rješenja te dao stručne preporuke kako štedjeti u izazovnim vremenima.

Niz godina radite na istraživanju i promicanju tehnologije dizalica topline i predsjednik ste Hrvatskog udruženja za dizalice topline (HUDIT). Kako ih najjednostavnije približiti građanima, zašto su one dobra investicija te mogu li zamijeniti klasične sustave grijanja?

Dizalice topline kao tehnologija neizostavan su čimbenik u ciljevima postizanja konkurentnog niskougljičnog gospodarstva i klimatske neutralnosti Europske unije do 2050. godine. Već dulji niz godina postojeće regulative usmjerene su poticanju primjene dizalica topline, a isto se očekuje i od budućih izmjena regulativa na razini EU-a.

One se koriste za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode u području zgradarstva i industrijskih procesa. Praktički se jednim uređajem mogu osigurati sve potrebe za toplinskom energijom nekog objekta. Dizalica topline pogonjena je električnom energijom i pri samom radu značajno su smanjene emisije stakleničkih plinova u odnosu na konvencionalne izvore te nema potrebe za dimovodnim instalacijama na objektu.

Gdje se dizalice topline najčešće primjenjuju?

Primjenjuju se u svim veličinama, od onih najmanjih za grijanje stanova pa sve do sustava koji služe za grijanje i hlađenje čitavih naselja. Upotreba dizalica topline uvelike je motivirana činjenicom da u ukupno izmijenjenoj toplinskoj energiji manji dio energije otpada na uloženu energiju (većinom električnu, od 20 do 30 posto) koja se plaća, a veći dio na obnovljivu toplinsku energiju preuzetu iz okoliša (od 70 do 80 posto). Ako se dizalica topline poveže na fotonaponsku elektranu, sustav može u potpunosti biti energetski neovisan. Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 138/21) uvelike olakšava postavljanje fotonaponskih elektrana. Najveću učinkovitost dizalice topline postižu kada se koriste u tzv. niskotemperaturnim i srednjotemperaturnim sustavima grijanja, u kojima polazna temperatura vode ne prelazi 55 Celzijevih stupnjeva. Sve navedeno lakše je ostvariti ako se grade novi objekti ili ako se renoviraju ili grade obiteljske kuće. Za postojeće zgrade, posebno stambene, izazovi su veliki.

Isplati li se u ovom trenutku uslijed energetske krize i neizvjesne zime razmisliti o dizalicama topline?

Isplatilo se ili ne, građani sve više pribjegavaju alternativama fosilnim gorivima. Sve je više narudžbi prema distributerima i proizvođačima dizalica topline, tako da se trenutno na isporuku dizalica topline čeka nekoliko mjeseci. Građani žele imati paralelni sustav grijanja kako bi bili neovisni. S ciljem smanjenja ulaganja, grijanje dizalicama topline veže se na postojeći razvod sustava grijanja do određene bivalentne vanjske temperature zraka. Europsko udruženje za dizalice topline EHPA u svom redovitom pregledu tržišta navodi porast broja instaliranih jedinica u 2021. godini za 34 posto.

Koliko ugradnja i isplativost ovise o omjeru cijene struje i plina?

Cijene energenata u Hrvatskoj i npr. u skandinavskim zemljama bile su na različitim razinama. Znatnim poskupljenjem prirodnog plina ulaganje u neki od alternativnih izvora energije postaje imperativ, pri čemu se ne smije zanemariti i sasvim sigurno poskupljenje električne energije, o čemu već svjedoče potrošači iz kategorije poduzetništva. Građanstvo u Hrvatskoj još uvijek ima jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Svakako odnos cijena uvelike određuje isplativost ulaganja i period povrata investicije. Sljedeći važan čimbenik je sezonska učinkovitost sustava s dizalicom topline (SCOP- Seasonal Coefficiente of Performance), koji se izražava preko omjera proizvedene toplinske i uložene električne energije. Sustavi koji postižu sezonsku učinkovitost SCOP-a veću od četiri su u prednosti.

Koliki bi bio trošak ugradnje za prosječnu kuću - neki hipotetski izračun?

Inicijalna ulaganja u sustav grijanja s dizalicom topline viša su u odnosu na sustave grijanja koji koriste neki od oblika fosilnih goriva ili biomasu. Investicija bi se mogla procijeniti približno dvostruko višom za sustave s dizalicama topline dok su im pogonski troškovi približno dvostruko ili trostruko niži. Ipak, svaki primjer treba gledati pojedinačno s obzirom na dostupnost pojedinih energenata te zatečeno stanje, posebice ako se radi o obnovi. Ako se ide na energetsku obnovu toplinskom izolacijom ovojnice zgrade, postojeća ogrjevna tijela (ako je postojalo centralno grijanje) često postanu dostatna za dizalicu topline bez ikakvih dodataka.

Potrebno je razgraničiti primjenu dizalica topline u obiteljskim kućama i stambenim zgradama. Za primjenu dizalica topline potrebno je osigurati određene preduvjete kao što su pogodan toplinski izvor, zatim niskotemperaturni sustav grijanja te angažirana električna snaga (dostupnost zadovoljavajuće električne mreže). Ako govorimo o postojećim stambenim zgradama, sve navedeno je puno složenije.

Kako se kreću cijene dizalica topline, postoje li subvencije, mogućnost zamjene?

U neko manje krizno vrijeme broj instaliranih jedinica i šira primjena tehnologije trebali bi dovesti do smanjenja cijena uređaja u praksi. Međutim poremećaj uzrokovan trenutnom geopolitičkom krizom doveo je do nedostupnosti komponenti i opreme, što kao posljedicu ima porast cijena uređaja. Vrlo je jednostavna definicija - potražnja je veća od ponude i cijene rastu.

Programi subvencioniranja ugradnje dizalica topline na razini RH periodički se objavljuju kao dio aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Riječ je programima namijenjenim energetskoj obnovi zgrada te korištenju obnovljivih izvora energije za potrebe grijanja. Istim pozivima obuhvaćeni su drugi oblici OIE, kao što su solarne elektrane i kotlovi na biomasu. Financiranje ugradnje dizalica toplina omogućeno je i kroz pozive Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., a bit će moguće i kroz pozive budućeg Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Premda to ovisi o nekoliko faktora, o kojem je periodu riječ kada govorimo o povratu investicije?

Period povrata investicije ovisi o više čimbenika: potrebi za grijanjem i hlađenjem, izvoru topline, temperaturnom režimu, budućoj značajnijoj volatilnosti cijena električne energije, ako govorimo o preuzimanju iz mreže koja nije ista za fizičke i pravne subjekte, postojećem stambenom fondu ili novogradnji. Period povrata investicija značajno ovisi i o izvedbi sustava dizalice topline, godišnjim potrebama za toplinskom i rashladnom energijom te o omjeru cijene električne energije i konkurentnih goriva (fosilna ili biomasa), a kreće se u rasponu od pet do 15 godina. Dulji periodi povrata karakteristični su za energetski učinkovitije, ali za izvedbu zahtjevnije sustave, one koji iskorištavaju obnovljivu energiju iz tla ili vode. U bližoj budućnosti očekuju nas i takse na emisije ugljičnog dioksida, koje se već koriste u pojedinim zemljama, tako da će i njih biti potrebno uključiti u period povrata investicije.

Koliko se interes ljudi za dizalicama topline povećao u Hrvatskoj posljednjih godina, neovisno o aktualnoj energetskoj krizi?

Više je čimbenika i prije aktualne krize utjecalo na porast broja instaliranih dizalica topline u praksi kako u drugim zemljama, tako i u Hrvatskoj. Posebno je značajna Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada (2010/31/EC) jer je uvela pojam zgrada gotovo nulte energije (nZEB) i koja je proteklih godina transponirana u nacionalna zakonodavstva zemalja članica. Konkretno, u Hrvatskoj je na snazi odluka da sve nove zgrade od 1. siječnja 2021. godine moraju biti zgrade gotovo nulte energije. Ovisno o kategoriji zgrade, propisan je maksimalan iznos primarne energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i rasvjetu te minimalan iznos od 30 posto potrebne energije iz obnovljivih izvora. U najavi je standard o nultoj emisiji zgrada koji će dodatno poticati OIE.

Provodite li projekte vezane uz promociju i istraživanje dizalica topline?

Nekoliko je interesantnih projekata provedeno na ovome području posljednjih godina, a očekuju se i novi projekti. Posebno vrijedi istaknuti projekt IPA IIIC – GeotermalMapping, u sklopu kojeg su istraživanja plitkih geotermalnih potencijala provedena na osam lokacija diljem Hrvatske. Potencijal morske vode kao izvora topline istraživan je na Interregovu projektu SeAdrion, u sklopu kojeg su izvedena dva pilot-postrojenja s dizalicom topline morska voda-voda u Dubrovniku i Crikvenici. Istarska energetska agencija IRENA koordinira SeaHeat, projekt koji istražuje i promovira korištenje toplinske energije mora posredstvom dizalica topline u projektima energetske obnove zgrada koje predstavljaju kulturna dobra. Mogućnostima šire upotrebe morske vode u sustavima dizalica topline bavio se i projekt COASTENERGY iz Programa Interreg Italy-Croatia.

Trenutno je u provedbi razvojno-istraživački projekt IRI 2 financiran iz programa Europskih strukturnih i investicijskih fondova: Istraživanje i razvoj dizalice topline zrak-voda s prirodnom radnom tvari. U sklopu projekta razvijena je i proizvedena hrvatska dizalica topline zrak-voda. Upravo je ovih dana na Fakultetu strojarstva i brodogradnje pušteno u rad sofisticirano pilot-postrojenje u relevantnom okruženju te će se testirati razvijene dizalice topline. Hrvatsko udruženje za dizalice topline za zainteresiranu struku početkom jeseni već tradicionalno organizira Tematski dan o dizalicama topline. Prošlih godina tražila se stolica više.

Na koje načine možemo štedjeti, a da nismo ovisni o energentima; što preporučujete građanima u ovo izazovno vrijeme?

Prvo i osnovno pravilo vezano za grijanje te hlađenje stambenih zgrada i obiteljskih kuća rješavanje je problema toplinske ovojnice stambenog prostora s osnovnim ciljem smanjenja toplinskog opterećenja i potrošnje toplinske energije. Toplinsku ovojnicu zgrade moraju pratiti regulacija i upravljanje poboljšanim termotehničkim sustavom. Bolja toplinska slika zgrade omogućuje rad sustava grijanja na niskotemperaturnom režimu i time mogućnost ugradnje niskotemperaturnih izvora toplinske energije, čime dizalice topline dolaze kao potencijalno rješenje. Maksimalno je potrebno koristiti solarne dobitke i paziti na ispravnu ventilaciju. Umjesto dugotrajno otvorenih prozora, treba povremeno kratko i intenzivno provjetravati stambeni prostor. Ne treba isključiti tradiciju i povratak, osobito kućanstava, na ogrjevno drvo te primjenu drvenih peleta i sječke. Individualno mjerenje potrošnje toplinske energije također je važno i doprinosi uštedama, kao i zadane niže vrijednosti temperature grijanja prostora i grijanje manjeg broja prostorija. Za zgrade koje koriste centralne toplinske sustave grijanja temperatura grijanog prostora bliža je 25 Celzijevih stupnjeva, nego proračunskoj temperaturi od 20 Celzijevih stupnjeva. Od jeseni će se navedeno promijeniti.

Ima li mjesta strahu kada govorimo o energetskoj krizi i ogrjevnoj sezoni?

Nesigurnost u opskrbi konvencionalnim energentima te rast cijena prirodnog plina i električne energije pred struku stavljaju nove izazove u primjeni održivih i energetski učinkovitih sustava. Toplinska tranzicija o kojoj je ovdje riječ predstavlja proces, kao i sve u životu. Prelazak na alternativne sustave grijanje stoga zahtijeva sveobuhvatan pristup energetskom planiranju, implementaciji i radu. U postojećem fondu zgrada, posebno u gusto naseljenim područjima, sve je puno složenije. U tom dijelu treba raditi na unapređenju centralnih toplinskih sustava grijanja, smanjenju gubitaka u postojećoj mreži i daljnjem razvoju postojećih CTS-a sa što većim udjelom obnovljivih izvora energije. Energetska kriza manje je neizvjesna za građanstvo zato što su za kategoriju fizičkih osoba cijene električne i toplinske energije povlaštene barem još neko vrijeme. Pravni subjekti, a posebno industrija, na značajno su većim iskušenjima.