Europska industrija mogla bi srezati emisiju ugljičnog dioksida (CO2) za 25 posto pomoću dizalica topline
Europska industrija koristi više od 60 posto energije za grijanje tijekom proizvodnje, no mogla bi smanjiti emisiju CO2 za četvrtinu pomoću dizalica topline, navodi Europsko udruženje dizalica topline (EHPA).
Iz njega tvrde da bi danas dostupna tehnologija dizalica topline mogla proizvesti 37 posto toplinske energije potrebne u industrijskim procesima. To bi, kažu, omogućilo europskom industrijskom sektoru uštedu do 146 milijuna tona CO2 godišnje, odnosno 24 posto trenutnih emisija. Bila bi to ušteda veća od godišnjih emisija cijele Češke, piše Euronews.
'Europa treba konkurentnu i održivu industriju – a za to su ključne velike dizalice topline', objašnjava Paul Kenny, glavni direktor udruženja EHPA.
'Ova tehnologija već daje pouzdanu toplinu, uštedu troškova i pristupačnu energiju u proizvodnim procesima - od papira do tjestenine - a to se može i mora povećati', dodaje.
Za koje se proizvodne procese mogu koristiti industrijske dizalice topline?
Prema EPHA-i, europska industrija koristi 66 posto energije za grijanje, a najveći dio potražnje otpada na proizvodnju.
Gotovo 80 posto te energije tradicionalno dolazi iz fosilnih goriva, trenutačno samo tri posto nastaje iz obnovljive električne energije, a 11 posto iz biomase. Dekarbonizacija toplinske energije jedan je od ciljeva Europske unije do 2050.
Industrijske dizalice topline mogu doseći temperature do 200 Celzijevih stupnjeva, što znači da se mogu koristiti za procese koji zahtijevaju niže temperature. Od ukupne potrebe za toplinskom energijom, 37 posto odnosi se na proizvodnju koja zahtijeva spomenute temperature niže od 200 Celzijevih stupnjeva. To, između ostalog, uključuje proizvodnju piva, mliječnih proizvoda i papira.
Tvornica papira Wepa Greenfield u Château-Thierryju u Francuskoj, primjerice, koristi dizalicu topline za sušenje papirne mase.
Zašto tvrtke već ne koriste dizalice topline?
Dok u Uniji oko 16 posto energije za grijanje u poslovnim i stambenim zgradama dolazi iz dizalica topline, nema još sveobuhvatnih podataka o tome koliko je tvrtki usvojilo tu tehnologiju za industrijske procese.
S jedne strane kompanije nisu još svjesne potencijala dizalica topline, a s druge su tu inicijalno veliki troškovi. No gotovo sve europske zemlje nude subvencije onima koji žele uložiti u ovu tehnologiju za svoje proizvodne procese. Anketa koju je provela EPHA pokazala je da je u 24 države EU-a, uključujući Norvešku i Švicarsku, dostupna pomoć u obliku bespovratnih sredstava, zajmova ili povrata poreza.
Zakon o ubrzanju industrijske dekarbonizacije koji je predložio EU trebao bi pojednostavniti postupke dobivanja dozvola za čistu tehnologiju, olakšati ulaganja u čišća rješenja i poduprijeti razvoj zelenih tržišta.
EPHA vjeruje da bi trebalo obratiti više pažnje na istraživanje, propise i razmjenu informacija kako bi dizalice topline bile ključni dio tog europskog plana.