Spašavanje Brodarskog instituta u Zagrebu bila je dugogodišnja borba s vjetrenjačama, sve dok više nije bila ni to. Zaboravljeni kompleks koji se prostire na deset hektara u srcu Novog Zagreba rudiment je vremena u kojem je hrvatska brodogradnja bila prepoznata u cijelom svijetu. No skupina naših istraživača sad će mu udahnuti novi život i pozicionirati Hrvatsku kao središte pomorske robotike. I najbitnije od svega – vratiti društvu dio naše povijesti. O svemu tome razgovarali smo s idejnim začetnikom ove priče, prof. Nikolom Miškovićem s FER-a
Nekada je to bio znanstveno-vojni mastodont na križanju Avenije Dubrovnik i Avenije Većeslava Holjevca, na kojem nam je zavidio cijeli svijet. Brodarski institut, u kojem su projektirani naši zadnji ratni brodovi - topovnjače Kralj Petar Krešimir IV i Kralj Dmitar Zvonimir, naša prva vjetroelektrana te naša jedina podmornica - danas je simbol pada hrvatske brodogradnje i zapuštenosti te, usudimo se reći, društveni poraz.
Gubitak Brodarskog bio je snažan udarac za znanstveno-istraživačku zajednicu
Velebno zdanje na izdahu, u sklopu kojeg se nalazi i 'botanički vrt Novog Zagreba', tzv. arboretum, prije dvadeset godina proglašeno je kulturnim spomenikom, a vrt koji je prema prvotnoj ideji trebao služiti građanima - 'iz 'sigurnosnih razloga' sada je zatvoren.
Institutom osnovanim 1948. dičila se cijela Jugoslavija, a osamostaljenjem Hrvatske, 1992. pretvoren je u samostalno poduzeće u stopostotnom vlasništvu države. Nakon godina zanemarivanja i loših poslovnih odluka, 2016. dolazi do prve blokade, a pet godina poslije Vlada je otvorila put za njegovu likvidaciju i ona se sada privodi kraju.
Gubitak Brodarskog bio je snažan udarac za hrvatsku znanstveno-istraživačku zajednicu, no ne da se ona tako lako.
vezane vijesti
Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER), kao jezgra hrvatske pomorske robotike koja je dijelom stasala i na Brodarskom, sad će ga vratiti ljudima. Novi život udahnut će mu prvi europski Centar izvrsnosti u Hrvatskoj – Marble – namjeravajući privući znanje iz područja pomorske robotike i tehnologija iz cijelog svijeta.
Na tom putu suradnici će im biti i Institut Ruđer Bošković, MARINN - Maritime Innovation Cluster, DIH Agrifood Hrvatska i Ministarstvo znanosti, a Norvežani i Talijani kao napredni partneri pomoći će od Centra izvrsnosti napraviti svjetski relevantnu instituciju.
O tome kako je došlo do ideje o revitalizaciji Brodarskog i kako namjeravaju uspjeti u tom naumu, razgovarali smo s voditeljem projekta, prof. dr. sc. Nikolom Miškovićem s FER-a.
Dobro došli u birokratski apsurdistan
Cilj im je brendirati Hrvatsku kao zemlju koja svoje more ne koristi samo za turizam, nego i za znanost, kao državu koja nije samo uslužna, nego daje i veći doprinos društvu. No već na početku tog puta, njihova konkretna vizija suočava se s apsurdima hrvatske birokracije.
S projektom, koji će trajati šest godina, trebali su krenuti 1. siječnja, ali prije nego što Ministarstvo državne imovine ne popiše sav oronuli inventar, Centar izvrsnosti ne može ući u Brodarski.
'Sad je red na Ministarstvu da popiše inventar koji je trebao biti otpisan prije deset godina. Redovna je to procedura, ali mahom popisuju na tisuće stvari koje će se baciti - znači smeće. Koliko će to potrajati, ne znamo, ali tek kad oni završe s time, Brodarski prelazi na Ministarstvo znanosti i ono će nam dati prostor na raspolaganje', kaže.
Što god ministarstva radila i kakva god birokracija bila, Mišković kaže da su krenuli i da neće stati.
'Ne postoji praktički nigdje u svijetu to da gotovo u centru grada imate takvu infrastrukturu društvene namjene. To je spomenik kulture koji ćemo vratiti ljudima', dodaje.
Pored obnove i izgradnje infrastrukture u Brodarskom institutu kao sjedištu Centra izvrsnosti, niknut će pilot-lokacije u Šibeniku i Rijeci – pametno uzgajalište dagnji, pametne marine i poligoni za autonomna plovila koja će se razvijati u Brodarskom.
Što je to pametno uzgajalište dagnji?
To je uzgajalište s posebnim senzorima koji mjere različite parametre, mogu međusobno komunicirati, ali i predvidjeti i spriječiti potencijalnu štetu. Tako mogu na vrijeme obavijestiti da se školjkama približava slatka voda, koju ne podnose, iz Krke koja se u Šibeniku ulijeva u Jadran i miješa sa slanom vodom. Ili se pak mogu na vrijeme detektirati orade, ljudima ukusni predatori koji vole jesti školjke.
Četiri ključna istraživačka područja u Centru izvrsnosti Marble bit će pomorska robotika i autonomni sustavi, pomorska zelena izdržljivost, pomorski internet stvari i pomorski digitalni blizanci.
Plan je inicijalno zaposliti 53 stručnjaka, no svaki centar izvrsnosti mora privlačiti i druge projekte, stoga se očekuje da će njihov broj biti zasigurno veći, kaže nam Mišković.
Odabrali su teži put
A da bi udahnuli život u postojeću infrastrukturu i prenamijenili je zapravo za nešto što se već radilo u Brodarskom, koji je u tom trenutku već bio u procesu likvidacije, bio je potreban novac. Od Ministarstva znanosti dobili su pismo potpore i krenuli u akciju.
Na vrlo kompetitivnom natječaju odabrani su kao jedan od 12 projekata među njih 115 koje Europska komisija želi financirati.
Od Europske unije za projekt su dobili 30 milijuna eura, a polovica iznosa osigurat će se iz programa Obzor Europa, kojim izravno upravlja Europska komisija. Uvjet je bio da država osigura još toliko državnih ulaganja u infrastrukturu, a tih je 15 milijuna eura došlo iz europskih strukturnih fondova, kojima upravlja Ministarstvo znanosti.
Tako će na raspolaganju imati 5500 kvadrata, a obnovit će upravnu zgradu, okrugli bazen promjera 30 metara, radionički i prostor koji povezuje te dvije zgrade.
'Puno bismo se manje mučili da smo išli graditi sve novo. Najlakše je srušiti i napraviti sve nanovo ovdje ili primjerice u Svetoj Nedelji. Ali ovo nije samo ulaganje u eksperimentalnu infrastrukturu, nego puno više od toga. Značajnom dijelu naše povijesti dajemo novo ruho u kojem će građani moći uživati i zadržavamo dio znanosti koji se razvijao od 60-ih godina. To je ono što je neprocjenjivo u cijeloj ovoj priči. Hoće li se u to uložiti 10 ili 20 milijuna eura, nebitno je, bitno je da smo krenuli i da ćemo ljudima vratiti njihovu povijest', rekao je Mišković za tportal.
Kako je sve počelo?
Još 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća FER je surađivao s Brodarskim institutom na automatizaciji brodskih procesa. Onda su došle 90-e, brodogradnja je počela kopnjeti, a u svijetu se počela razvijati nova niša – besposadni sustavi.
I tu počinje Miškovićeva priča s Brodarskim. Njegov mentor sredinom 90-ih uveo je pomorsku robotiku u Hrvatsku radeći na besposadnim ronilicama. Polako su rasli i razvijali se. Mišković je početkom 2000-ih kao student dolazio u Brodarski sa svojim idejama kako bi ih materijalizirao uz pomoć tamošnjih stručnjaka.
'Dođeš u Brodarski s idejom i uvijek je tamo bio netko tko će ti pomoći. Tako je to bilo. Tamo je bio čiča koji mi je pomogao da od inoksa napravim uređaj koji sam kasnije koristio u doktoratu. I zbog toga što mi je u tom trenutku pomogao, slijedom događaja sad imamo Centar izvrsnosti. U tome je ljepota cijele ove priče, jer smo unatoč lošem upravljanju i propadanju dali Brodarskom novu šansu za život', kaže nam Mišković.
S tim institutom su, kaže, surađivali od 70-ih do 2012., kad im je tadašnji direktor rekao ne mogu više provoditi eksperimente jer bazen pušta vodu.
Po čemu smo jedinstveni?
Tada su stvari krenule nizbrdo. Puno je tu bilo loših poslovnih odluka, nebrige uprave, odnosno upravljačkih tijela – ljudi su polako odlazili, odnoseći sa sobom ekspertizu, neki čak možda i resurse koje nisu smjeli ponijeti i Brodarski je propao. Jedino što je do danas ostalo je hidrodinamika – testiranje brodskih trupova u dugačkom bazenu – koju vodi Marta Pedišić Buča, a ona se sve vrijeme borila za to da ovaj institut preživi, objašnjava Mišković.
Otkako je Brodarski počeo propadati, bilo je nekoliko inicijativa za njegovo spašavanje, ali nisu uspjele uroditi plodom.
'Kako nam je u krvi da rješavamo probleme, odlučili smo područje kojim se bavimo – pomorsku robotiku, znači robotiku koja ima primjenu u pomorskim aktivnostima pod vodom, na vodi i iznad vode te na obalnom području – prijaviti za veliko europsko financiranje, Teaming for Excellence, kojima se osnivaju novi centri izvrsnosti.
Postoji mnogo centara za robotiku u svijetu, ali mi smo jedinstveni po tome što imamo more s vrlo povoljnim uvjetima za provođenje eksperimenata. To je ono po čemu se razlikujemo od drugih i zbog čega ćemo pozicionirati Hrvatsku kao središte pomorske robotike koje će privući stručnjake iz cijelog svijeta, od Singapura do SAD-a. Na Jadranskom moru postoji infrastruktura za to. Gdje će Nijemci provoditi eksperimente, u Baltičkom moru?' kaže profesor.
Što su digitalni blizanci, pomorski internet stvari i zelena izdržljivost?
Digitalni blizanci podrazumijevaju razvoj virtualnih modela infrastrukture u pomorskom okruženju. To su simulatori, de facto VR-igre u kojima istražujete simulaciju stvarne infrastrukture kako biste mogli napraviti predikciju da će se primjerice pokvariti motor na brodu ili da će se vjetroturbina postavljena na moru oštetiti zbog utjecaja valova, objašnjava Mišković.
'Imamo cijelo područje istraživanja četvorice naših stručnjaka koji po cijele dane virtualno rone s roniocima. Nije nam naravno cilj da privučemo masu ljudi koji će igrati igrice, već razvijati fizikalno ispravne modele koji nam omogućuju detekciju i predikciju kvarova te poboljšavaju sustav upravljanja', dodaje on.
Internet stvari podrazumijeva komunikaciju između uređaja putem interneta. A poseban je izazov omogućiti to pod vodom, gdje nema Wi-Fi-ja.
'Zamislite puno senzora koji mjere temperaturu, salinitet i kakvoću mora, a koji žele međusobno komunicirati. Pod vodom nema GPS-a i kako ćemo onda razmijeniti informacije i znati gdje se nalazimo? Tu dolazimo do metode koja koristi zvučne valove za prijenos informacija, ali preko njih ne možete prenijeti video jer je to prevelika količina informacija. Upravo te izazove rješavamo s istraživačke strane', objašnjava profesor.
Zelena izdržljivost podrazumijeva energiju u pomorskom okruženju. Zašto se oni bave energijom? Zato da osiguraju to da njihovi robotski sustavi mogu što duže raditi bez punjenja. Glavno je pitanje otkuda dobiti tu energiju.
'Iz energije valova možda, iz plime i oseke? A možda iz vodika ili pak iz morskog mulja', kaže Mišković.
Ekspertiza 'made in Croatia'
FER-ovi stručnjaci za robotiku danas su jedna od najuspješnijih istraživačkih skupina u Hrvatskoj što se tiče privlačenja projekata i njihova financiranja. Rezultat je to vrlo poticajne atmosfere u kojoj seniori daju slobodu juniorima, pa onda nastaju sve bolji i bolji seniori.
Imaju veliko iskustvo sa spin-off kompanijama u kojima su rezultati njihova istraživačkog projekta pokazali komercijalni potencijal, nekoliko startupova koji žive na tržištu, ali i ono najvrjednije – ljude koji nakon fakulteta rade na njihovim projektima i onda osnuju svoje kompanije kojima komercijaliziraju svoje znanje.
'Davno smo mi otišli od toga da inovacije samo stoje na polici i da se s njima ništa ne radi. Smatramo to neuspjehom', kaže Mišković. Razvijaju besposadne brodove, robote koji pomažu istraživačima pod vodom te pametna brojila koja mjere zagađenje u moru i obavještavaju da su potrebne intervencije.
Njihova najveća snaga je, dodaje, ekspertiza koja se godinama kovala na FER-u. A sada kroz Centar izvrsnosti žele privući izvrsne ljude u području istraživanja i inovacija iz cijelog svijeta.
'U Hrvatskoj imamo najbolje talente i najbolje istraživače, ali nemamo ih još dovoljno da pokriju sve istraživačke pravce. No nikakav problem nije privući ih iz inozemstva. Imamo divnu zemlju i Centar izvrsnosti omogućava nam da im možemo reći da se tu slio novac koji će od nas napraviti svjetionik istraživanja ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu', kaže.
'Za 20 godina Hrvatska će biti svjetski centar pomorske robotike. Apsolutno. I to ne zbog nekog Miškovića ili pojedinog profesora, nego zato što će doći novi ljudi koji će sve to izgraditi. U pozadini svega ovog namjera je da privučemo najbolje, damo im resurse, ne radimo im probleme - i oni će napraviti čuda', odlučno će Mišković.
Tehnologija kao mač s dvije oštrice
Osnovan 1948., Institut je bio dio vojnog programa bivše Jugoslavije, institucija u kojoj su projektirani naši zadnji ratni brodovi - već spomenute topovnjače Kralj Petar Krešimir IV i Kralj Dmitar Zvonimir te naša jedina podmornica nazvana Velebit.
Pitali smo Miškovića mogu li se dronovi i roboti koje razvijaju koristiti i u vojno-sigurnosne svrhe.
'Donedavno je Europa financirala isključivo civilne projekte i morali smo jako paziti na to da budu isključivo društvene namjene. No stvari su se u zadnje vrijeme promijenile. Počeo se poticati razvoj za obrambene svrhe, odnosno ono što se naziva dual-use. Prije godinu dana Europi smo morali objašnjavati da se naši roboti ne koriste u vojne svrhe, a sada objašnjavamo da se i u te svrhe mogu koristiti. Svima je jasno da se svaki komad tehnologije može koristiti i u civilne i u vojne svrhe. No mi smo tu da provodimo istraživanje i ovisimo o onome tko nas financira – u ovom slučaju to je Europa', kaže Mišković.
Što nakon šest godina?
Cilj je, kaže Mišković, uspostaviti samoodrživost. Europa daje novac da postavi temelje za nešto što bi nakon toga trebalo samostalno funkcionirati.
'Naš zadatak je u sljedećih šest godina naći izvore prihoda na drugim mjestima – kroz istraživačke projekte, neke grantove ili baš uprihođivanjem na tržištu', kaže Mišković.
'Sretno vam', kazali smo mu na kraju razgovora.
'Hvala. Ali ne treba nam toliko sreća', uzvratio je. 'Jako smo uvjereni u ovo što radimo. Znamo to raditi i znamo da ćemo biti uspješni. Samo nam se neke strukture trebaju maknuti s puta', kaže on.
Pitamo se samo za koliko li je centara izvrsnosti Hrvatska ostala zakinuta zbog državnog aparata koji guši ambicije i ideje pojedinaca.
