Tako su prihodi proračuna u dva i pol mjeseca ove godine za oko 1,3 milijarde kuna veći, a rashodi manji za 664 milijuna kuna nego u istom lanjskom razdoblju.

No unatoč tome rashodi su od 1. siječnja do 16. ožujka bili za 4,4 milijarde kuna veći od prihoda. To je ipak manje nego u isto vrijeme lani kada su rashodi bili veći za 6,4 milijarde kuna.

Prihodi od poreza od početka godine do 16. ožujka iznosili su 11,2 milijarde kuna, što je 7,9 posto više od istog razdoblja lani. Od najizdašnijeg poreznog prihoda, PDV-a u dva i pol mjeseca ove godine prihod je iznosio 6,8 milijardi kuna, što je porast za 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Visok postotni rast prihoda proračun u tom razdoblju bilježi se od poreza na dobit, za čak 32,2 posto, na 1,3 milijarde kuna. Taj rast iz resora financija objašnjavaju kako se može pripisati i činjenici da je dio poduzetnika išao na raniju isplatu dividende, do početka ožujka, kako bi izbjegao plaćanje poreza na dividendu.

Iako je proračunski prihod od trošarina u razdoblju od 1. siječnja do 16. ožujka porastao za 55 milijuna kuna, na 1,9 milijardi kuna, prihodi s osnova trošarina na naftne derivate su manji nego u istom razdoblju lani za 78 milijuna kuna. Na ukupni porast utjecao je rast trošarina na duhanske proizvode za 135 milijuna kuna.

Na pad prihoda od trošarina na naftne derivate, unatoč rastu cijena, utjecao je pad potrošnje. Potrošnja derivata pada, što je odgovor građana na rast cijena, smatraju u Ministarstvu financija. Napomenuli su kako je taj pad očito zabrinuo i neke naftne kompanije pa one nisu svoje cijene danas povećale do maksimalnih cijena, već su cijenu eurosupera 95 zadržale ispod 11 kuna.

Prema neslužbenim informacijama, u sagledavanju mogućnosti kojima bi država mogla reagirati na rast cijena goriva razmotrit će se sva davanja koja opterećuju cijenu, a osim trošarina to su primjerice i naknada za agenciju za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, naknade za biogoriva, itd.