'U Hrvatskoj je osigurano manje od 20 posto ukupne imovine, a o osiguranju imovine, nažalost, uglavnom razmišljamo kad se nesreća dogodi i kad je nema tko nadoknaditi', ističe Predrag Krstanović, direktor Sektora za upravljanje naknadama šteta u Croatia osiguranju.

Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, od požara i elementarnih šteta lani je uplaćeno 555,8 milijuna kuna, što je 5,66 posto više nego godinu ranije. Pritom su značajno (čak 36,5 posto) porasle premije za osiguranje od provala i razbojništava, dok su osjetno smanjene (-10,3 posto) premije osiguranja kućanstva. Međutim statistika pokazuje da se za druge vrste osiguranja izdvajaju znatno veće svote. Tako je, primjerice, za obvezna osiguranja u prometu izdvojeno gotovo dvije milijarde kuna, a za životna osiguranja 2,9 milijardi kuna.       

Polica osiguranja od požara pokriva i neke druge rizike vezane uz elementarne nepogode. U pravilu, uz zaštitu od požara, osnovna polica pokriva rizike od groma, eksplozije, udara motornog vozila ili letjelice i vremenskih nepogoda (oluja, tuča).  

Predmet osiguranja je sam objekt, uključujući zidove, podne obloge, instalacije i druge fiksne dijelove građevine, kao i pokretna imovina (namještaj, kućanski aparati, osobne stvari) i oprema (stolarija, stakla, klima uređaji, radijatori i sl.). U slučaju da dođe do neželjenog događaja, odšteta za nekretninu se procjenjuje na temelju građevinske vrijednosti objekta (vrijednost kada biste isti objekt ponovno gradili umanjeno za iznos amortizacije), dok se za imovinu može dobiti odšteta maksimalno do ugovorene vrijednosti (vrijednost pokrića).

Ako se posebno ugovori i doplati dodatna premija, osiguranje se može proširiti na dopunske rizike poput potresa, poplave, izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, klizanja tla, provalne krađe i sl. 

Premija osiguranja ovisi o opsegu osiguranih slučajeva (vrste rizika) i visini pokrića. Ako uzmemo u obzir potencijalnu štetu koja može nastati od vatrene stihije ili drugih elementarnih nepogoda, cijene polica zaista nisu visoke.     

Primjerice, kuća ili stan vrijednosti 100 tisuća eura sa stvarima vrijednim 160 tisuća kuna može se osigurati od požara i većine drugih navedenih rizika s punim pokrićem za 70 do 100 kuna mjesečno (od 840 do 1200 kuna godišnje).   

Naravno, prilikom sklapanja police potrebno je dobro proučiti prava iz osiguranja da ne bi bilo iznenađenja. Tako, kada je riječ o požaru, treba znati da osiguranje ne pokriva štete na dimnjacima nastale u vezi s njihovom funkcijom. Također, nisu pokrivena oštećenja na stvarima nastala zbog izlaganja vatri ili toplini radi obrade ili u druge svrhe (na primjer prilikom glačanja, sušenja, prženja, pečenja i sl.) jer se to ne smatra požarom.

Da se isplati osigurati imovinu od požara i drugih nepogoda, upućuju i globalni podaci o porastu šteta od različitih katastrofa. Prema podacima reosiguravatelja Swiss Re, razorni potresi, poplave, tuče i požari, uz razaranja prouzročena ljudskim djelovanjem, povećali su u prošloj godini globalne štete od katastrofa na 175 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego 2015., kada su štete iznosile 94 milijarde dolara.

Pritom su svega 30 posto prošlogodišnjih šteta pokrili osiguravatelji. U 2016. zabilježeno je 327 katastrofa, od toga 191 prirodna katastrofa te 136 njih uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Potresi u travnju na japanskom otoku Kyushu, u kojima je poginulo oko 50 ljudi, uzrokovali su najteže ekonomske gubitke, između 25 i 30 milijardi dolara. Od toga je samo 4,9 milijardi dolara bilo osigurano, objavio je Swiss Re.