Nakon što se epidemija koronavirusa rasplamsala po cijelom svijetu postalo je jasno da će među svim gospodarskim sektorima industrija putovanja pretrpjeti najveće gubitke. Prema procjenama Svjetske turističke organizacije (UNWTO), zbog ograničenja putovanja i masovnog otkazivanja aranžmana broj putovanja ove godine će pasti od 20 do 30 posto u odnosu na rekordnu 2019., što će dovesti do smanjenja prihoda od 300 do 450 milijardi američkih dolara.

Nema sumnje da će turizam trpjeti posljedice i nakon suzbijanja pandemije s obzirom na to da će mnogi ljudi još neko vrijeme izbjegavati putovanja, osobito na udaljene destinacije.

Svjetsko vijeće za putovanje i turizam (WTTC) navodi da je u slučaju dosadašnjih epidemija/pandemija (npr. SARS, ebola, zika i sl.) turističkom gospodarstvu u ugroženim područjima u prosjeku trebalo 20 mjeseci da se vrati u pretkrizno razdoblje.

Unatoč crnim brojkama, oporavak hrvatskog turizma mogao bi ipak biti brži zbog određenih komparativnih prednosti. Najvažnija okolnost koja pogoduje bržem oporavku ta je što smo geografski blizu značajnim emitivnim tržištima pa smo relativno lakše dostupni cestovnim prijevozom, za razliku od većine drugih konkurentskih destinacija na Sredozemlju. Također, Hrvatska je zahvaljujući dobrom upravljanju krizom zadržala imidž sigurne destinacije, za razliku od Italije i Španjolske.

Međutim to ne znači da već ove godine možemo očekivati povratak 'masovnog turizma' jer opasnost od koronavirusa ni približno nije prošla.

Da će popuštanje restriktivnih mjera, koje bi pogodovalo oporavku turizma, biti izrazito delikatan posao za epidemiologe i druge stručnjake, pokazuju primjeri zemalja poput Singapura i Japana, koje su zahvaljujući uspješnom kontroliranju epidemije ranije krenule s popuštanjem restriktivnih mjera. Nažalost, vrlo brzo stigao je drugi val epidemije i vlasti u tim zemljama bile su prisiljene uvesti karantene i znatno postrožiti mjere. Da se to ne bi dogodilo i nama, potrebno je osmisliti strategiju za postupnu normalizaciju.

Pod uvjetom da izbjegnemo novi val epidemije, oporavak turizma mogao bi se odvijati u tri faze, koje spominju stručnjaci Instituta za turizam Damir Krešić i Josip Mikulić u studiji 'Scenarij faznog pristupa oporavku turističkog tržišta nakon pandemije COVID-a 19'.

Prema njihovim prognozama, prva faza oporavka turizma poklopit će se sa zadnjom fazom epidemije i u toj fazi, koja će najvjerojatnije trajati od srpnja do listopada 2020. godine, većinu turističke potražnje kreirat će lokalno stanovništvo i regionalna turistička potražnja.

Sigurno je da će domaći vikendaši prvi pohrliti na Jadran, ali na njima se ne može bazirati značajniji oporavak turističke potrošnje. Ozbiljnija potrošnja mogla bi se potaknuti dodjelom vaučera i povoljnijim cijenama za domaće turiste.

Što se tiče regionalne potražnje, osnovna pretpostavaka za kakav-takav oporavak ljetne sezone otvaranje je granica zemalja koje pandemiju drže pod kontrolom. U tom pogledu pozitivni signali stižu iz Njemačke, Austrije i Češke, a postupno otvaranje može se očekivati i od drugih susjednih zemalja izuzev Italije.

Osim o ublažavanju restrikcija, odaziv turista u velikoj mjeri ovisit će o ekonomskoj situaciji u tim zemljama te o porukama koje njihove vlade budu slale svojim građanima o odlasku na ljetovanje u inozemstvo.

U prvoj fazi turistička ponuda morat će se prilagoditi imperativima održavanja socijalne distance i mjera higijensko-epidemiološke zaštite. Stoga će fokus biti na turističkim proizvodima kod kojih nema intenzivnog kontakta većeg broja ljudi, poput nautičkog turizma, aktivnosti na otvorenom (bicikliranje, planinarenje, šetanje i sl.), turizma u zaštićenim prirodnim područjima i sl. Turisti će preferirati smještaj na plovilima, OPG-ovima, kampovima i u kućama za odmor koje se nalaze u rijetko naseljenim područjima.

I hoteli će, da bi privukli turiste, svoje usluge morati prilagoditi novim uvjetima. Između ostaloga, očekuju se viši higijenski standardi, unapređenje sustava klimatizacije i striktno održavanje socijalne distance. Da bi zadovoljili nove standarde, hotelijeri pripremaju inovativne oblike smještaja u obliku 'luksuznih karantena' koje podrazumijevaju dostavu hrane u sobu i minimalni kontakt s drugim gostima.

Socijalnu distancu trebat će osigurati i na plažama, bilo da je riječ o javnim, bilo privatnim kupalištima.

Druga faza oporavka turističkog tržišta najizravnije je povezana s ponovnim otvaranjem granica svih europskih zemalja te uspostavom redovitih zračnih, kopnenih i pomorskih veza između europskih država, a kasnije i između ostalih država diljem svijeta.

Trajanje druge faze oporavka teško je procijeniti bez preciznijih epidemioloških procjena o tome kada će pandemija završiti, ali prema sadašnjim saznanjima, autori studije ovu fazu opravka turističkog tržišta (u optimističnom scenariju) očekuju krajem 2020. godine i početkom 2021. godine.

Druga faza bit će obilježena intenzivnom konkurencijom na međunarodnom turističkom tržištu jer će brojne destinacije i poduzeća u kratkom roku nastojati povratiti pretkrizne tržišne pozicije i nadoknaditi promet koji su izgubili tijekom 2020. godine.

Treća faza oporavka hrvatskog turizma dogodit će se kada u potpunosti prođe opasnost od epidemije te kada se oporavi kupovna moć potrošača iz naših glavnih emitivnih tržišta (Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija). Ova faza može se očekivati tijekom 2022. godine ili eventualno ranije (druga polovica 2021. godine), ovisno o globalnoj ekonomskoj situaciji i sentimentu koji u tim državama bude vladao prema putovanjima u inozemstvo.

Dakle pred hrvatskim turizmom najmanje su tri vrlo izazovne godine, u kojima će se poduzetnici boriti doslovce za svakog turista.