Turizam je nesumnjivo jedan od sektora najteže pogođenih pandemijom koronavirusa. Ograničenja putovanja i masovna otkazivanja aranžmana doveli su do gotovo potpunog zaustavljanja međunarodnog i nacionalnog turizma. Među europskim državama Hrvatska je jedna od onih zemalja koje će pretrpjeti najveće štete zbog kraha turističkog prometa s obzirom na broj zaposlenih i strukturu potražnje za turističkim uslugama
Prema procjeni Eurostata, u Europskoj uniji djeluje 2,3 milijuna poduzeća u turizmu koja zapošljavaju 11,7 milijuna ljudi. Riječ je o devet posto zaposlenih u poslovnom sektoru, odnosno 22 posto u sektoru usluga.
Poduzetnici u turizmu sudjeluju s 3,7 posto prometa i 5,8 posto dodane vrijednosti. U usporedbi s ostalim sektorima, turizam ima naglašenu sezonalnost, s najvišim vrijednostima prometa u trećem tromjesečju, i dugoročni trend rasta do posljednjeg tromjesečja 2019.
vezane vijesti
Po udjelu zaposlenih u turizmu u odnosu na ukupnu zaposlenost prednjači Grčka, u kojoj u djelatnostima usko vezanim uz turizam radi više od četvrtine zaposlenih. Slijedi Cipar s 20 posto zaposlenih u turizmu, Irska (14%), Hrvatska i Austrija (13%) te Italija (11%). Na suprotnoj strani je Poljska sa samo četiri posto zaposlenih koji aktivno rade u turističkoj industriji.
U apartmanskoj stupici
Kada je riječ o Hrvatskoj, postotak zaposlenih u turizmu i nije toliko visok u odnosu na neke druge europske zemlje. Međutim u Hrvatskoj broj zaposlenih u turizmu ne odražava golemi udjel turizma u ukupnom gospodarstvu s obzirom na to da značajan broj ljudi koji ostvaruje prihode od turizma nije formalno zaposlen.
To je posljedica strukture smještajnih kapaciteta u kojoj dominira privatni smještaj (apartmani i drugi oblici kratkoročnog turističkog najma), koji čini gotovo 60 posto turističke ponude. S druge strane, hoteli, koji čine najveći generator zapošljavanja, čine samo 16 posto ukupne ponude smještaja.
Inače, Svjetsko vijeće za putovanje i turizam (WTTC) procjenjuje da je zbog pandemije koronavirusa u cijelom svijetu ugroženo do 50 milijuna radnih mjesta u turističkom sektoru.
Posljednje brojke WTTC-a, koji prati globalni privatni sektor putovanja i turizma, pokazuju kako bi pandemija mogla negativno utjecati na čak 25 posto putovanja u cijelom svijetu u 2020. godini. To je ekvivalent gubitku od tri mjeseca svjetskog turizma, što bi moglo dovesti do smanjenja radnih mjesta između 12 i 14 posto.
Kobna ovisnost o strancima
Ozbiljan problem hrvatskog turizma, zbog kojeg ćemo u aktualnoj krizi vjerojatno pretrpjeti veće gubitke od ostalih konkurentskih zemalja, nepovoljna je struktura gostiju.
Naime analiza Eurostata pokazuje da se Hrvatska s udjelom potrošnje stranih turista od 86 posto nalazi u vrhu zemalja čiji turistički sektor gotovo u potpunosti ovisi o inozemnoj potražnji, a koja će se u aktualnoj krizi puno sporije oporavljati od domaće potražnje.
Iako Vlada najavljuje mjere za poticanje potrošnje domaćih turista, Hrvatska će teže nadomjestiti manjak inozemnih gostiju nego naši glavni konkurenti poput Francuske i Italije, u kojima strani turisti čine manje od polovice ukupnih gostiju.
Manjak od čak 3,2 milijarde eura
Kada je riječ o međunarodnom turističkom prometu, Svjetska turistička organizacija (UNWTO) očekuje da će zbog pandemije koronavirusa broj putovanja pasti od 20 do 30 posto u odnosu na rekordnu 2019.
Takav dramatičan pad dovest će do smanjenja međunarodnih prihoda od turizma za 300 do 450 milijardi američkih dolara.
Ako te brojke preslikamo na Hrvatsku, koja je lani od stranih turista ostvarila 10,5 milijardi eura prihoda, u ovoj godini možemo očekivati manjak od 2,1 do 3,2 milijarde eura.
