Cjepivo razvijeno u suradnji američkog Pfizera i njemačkog Biontecha prvo je krenulo u širu distribuciju. Za hitnu upotrebu već su ga odobrile Velika Britanija i SAD, a idućeg tjedna očekuje i zeleno svjetlo Europske unije.

Prema procjenama analitičara Morgan Stanleyja, američko-njemački konzorcij bi do kraja iduće godine mogao uprihoditi gotovo 20 milijardi dolara od cjepiva protiv Covida-19, a u 2022. i 2023. dodatnih 9,3 milijarde dolara, sve dok ukupno svjetsko stanovništvo ne bude procijepljeno.

Dionice Pfizera ove godine porasle su za 12 posto dok su dionice njegovog partnera Biontecha skočile za gotovo 300 posto, što je podiglo vrijednost njemačke biotehnološke tvrtke na gotovo 30 milijardi dolara.

Među istaknutim dobitnicima mogla bi biti i mlada biološka tvrtka Moderna jer je u kratko vrijeme dizajnirala vlastito cjepivo i nalazi se nadomak dobivanja dozvole američkog saveznog ureda za lijekove. Sada se vrijednost ove američke tvrtke procjenjuje na 62 milijarde dolara nakon što su ove godine njezine dionice porasle za oko 700 posto.

Morgan Stanley procjenjuje da je oko polovine tržišne vrijednosti ove tvrtke povezano s cjepivom, a skokovit rast vrijednosti temelji se na očekivanjima ulagača da će tvrtka u iduće dvije godine ostvariti između 10 i 15 milijardi dolara prihoda od prodaje tog cjepiva. To su zapanjujuće brojke za kompaniju koja je u 2019. godini imala tek 60 milijuna dolara prihoda.

S druge strane oprezniji analitičari ukazuju na faktore koji bacaju drugačije svjetlo na potencijalne prihode i zarade od prodaje cjepiva. Smatraju da bi euforija oko velikih profita mogla biti kratkog daha s obzirom na način na koji se ta cjepiva financiraju i broj tvrtki koje su ušle u utrku za njihovu izradu.

Zbog hitne potrebe za cjepivom, vlade i donatori uložili su milijarde u projekte za njihovo stvaranje i testiranje. Prema podacima znanstvene tvrtke za analizu podataka Airfinity, vlade su osigurale 7,2 milijarde eura, a neprofitne organizacije 1,65 milijardi eura. Tek manji dio ulaganja, oko 2,9 milijardi eura, osigurale su same farmaceutske tvrtke.

Stoga su se pojedini proizvođači unaprijed odrekli profita u prvoj fazi cijepljenja. Veliki američki proizvođač lijekova Johnson & Johnson i britanska AstraZeneca, koja surađuje s biotehnološkom tvrtkom sa sjedištem na Sveučilištu u Oxfordu, obvezali su se prodati cjepivo po cijeni koja pokriva njihove troškove.

Njihova su cjepiva zato i znatno jeftinija od ostalih. Primjerice AstraZeneca svoje cjepivo naplaćuje četiri dolara po dozi dok Modernino cjepivo košta 37 dolara po dozi. Za razliku od AstraZenece, koja je razvoj cjepiva financirala isključivo javnim i donatorskim novcem, Moderna je veći dio (1,3 milijarde dolara) pribavila na tržištu kapitala.

Treba uzeti u obzir i to da cijene koje su objavile farmaceutske tvrtke nisu fiksne. Obično se one razlikuju po zemljama u skladu s njihovom kupovnom moći. Isto tako, cijene će se mijenjati s vremenom. Tako AstraZenecino obećanje da će održavati niske cijene vrijedi samo tijekom 'trajanja pandemije'. Već bi sljedeće godine cijena mogla porasti ovisno o kretanju bolesti.

Analitičari upozoravaju da će cijena u budućnosti biti pod velikim pritiskom s obzirom na to da je u razvoju još velik broj njih.

Dakle hoće li farmaceutske tvrtke u konačnici ostvariti nepripadajući profit? Većina država već se obvezala kupiti milijarde doza cjepiva po utvrđenim cijenama. Tako će sljedećih nekoliko mjeseci farmaceutske tvrtke biti zauzete ispunjavanjem tih narudžbi u što kraćem roku. Tvrtke koje uspiju prodati svoje cjepivo bogatim zemljama po višim cijenama mogle bi brzo povratiti svoja ulaganja dok će, primjerice, AstraZeneca, iako je ugovorila najveći broj doza, pokriti samo svoje troškove.

Nakon što se ispune prvi ugovori teško je predvidjeti kako će izgledati potencijal za zaradu. To će ovisiti o različitim okolnostima: koliko dugo traje imunitet kod cijepljenih, koliko uspješnih cjepiva dolazi u opticaj te odvijaju li se proizvodnja i distribucija bez poteškoća.

Emily Field iz konzultantske kuće Barclays smatra da će prostor za zaradu biti 'vrlo ograničen'. Čak i ako glavni igrači ne budu dijelili svoje intelektualno vlasništvo, već postoji više od 50 cjepiva u kliničkim ispitivanjima širom svijeta.

'Za dvije godine na tržištu bi moglo biti 20 cjepiva i tada će biti teško naplatiti premium cijenu', zaključuje Field.