Hrvatski sabor trebao bi u srijedu potvrditi odluku Vijeća Europske unije o povećanju gornjih granica uplata zemalja članica u europski proračun kako bi se, između ostaloga, financirao instrument za oporavak gospodarstva EU-a od koronakrize. Provjerili smo koliko novca je Hrvatska dosad uplatila u europski proračun, a koliko povukla iz njega te koliko će nas koštati novi model financiranja
U skladu s postignutim dogovorom o paketu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027., Vijeće Europske unije u prosincu je usvojilo odluku o novom sustavu punjenja proračuna Europske unije, što podrazumijeva povećanje uplata zemalja članica.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da će saborska rasprava biti dobra prilika da se javnost pobliže upozna sa sustavom vlastitih sredstava EU-a.
vezane vijesti
Europski proračun najvećim dijelom puni se iz tri izvora. Najizdašniji, onaj koji čini oko 70 posto vlastitih sredstava EU-a, članarine su zemalja članica. One se razrezuju prema bruto nacionalnom dohotku (BND), što znači da bogatije države uplaćuju više, a siromašnije manje novca u zajedničku blagajnu.
Ostatak vlastitih sredstava čine prihodi koji dolaze od carina i poreza na dodanu vrijednost. Prihodi od carina slijevaju se izravno u europski proračun dok oni od PDV-a i članarina ustvari predstavljaju nacionalne doprinose koje države članice uplaćuju u proračun EU-a.
Najveći dio europskog proračuna vraća se državama članicama kroz različite vrste potpora. Hrvatska je u prvim godinama članstva u EU više uplaćivala u europski proračun nego što je povlačila iz njega. Kasnije se situacija popravila pa smo danas u solidnom plusu.
Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u razdoblju od 2014. do 2020. Hrvatska je u proračun Europske unije uplatila 24,9 milijardi kuna, a u istom razdoblju iz europskog proračuna su nam po raznim osnovama doznačene 53 milijarde kuna. Tako smo u razmjeni proračunskih sredstava s Europskom unijom ostvarili višak od 28,1 milijardu kuna.
U novom Višegodišnjem financijskom okviru dvije su ključne promjene u punjenju europskog proračuna. Riječ je o povećanju članarina i uvođenju novih izvora financiranja proračuna EU-a kako bi se osigurala sredstva za financiranje tzv. instrumenta za oporavak europskog gospodarstva od koronakrize.
Podsjetimo, Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine težak je 1074 milijarde eura, a izvanredni instrument za oporavak nazvan 'EU sljedeće generacije' iznosi 750 milijardi, od kojih bi se 390 milijardi državama članica dodijelilo kao bespovratna pomoć, a 360 milijardi kroz povoljne zajmove. Iz novog VFO-u Hrvatska će kroz europske fondove i instrument za oporavak moći povući 24,2 milijarde eura.
Međutim da bismo došli do toliko potrebnog novca, trebat ćemo uplaćivati veću članarinu u proračun EU-a nego do sada. Trenutno je kao gornja granica uplata zemalja članica definirana razina od 1,2 posto BND-a. Prema riječima ministra Marića, Hrvatska do sada nije prešla granicu od jedan posto, a primjerice, ove godine ukupan iznos planiranih sredstava u hrvatskom proračunu za uplatu u europski iznosi 4,23 milijarde kuna.
Prijedlog je da se ta gornja granica podigne na 1,4 posto BND-a, odnosno dodatno na dva posto BND-a.
'Ovih dodatnih 0,6 posto isključivo je vezano za odluku EU-a da se uslijed borbe protiv pandemije Covida-19, prije svega u kontekstu gospodarstva, ali i zdravstvenih aspekata, ovlasti Europsku komisiju da na međunarodnim tržištima kapitala i međunarodnim financijskim tržištima digne dug od 750 milijardi eura koji će se naravno isplaćivati sukladno dugoročnim uvjetima i okolnostima što će se dogovoriti', pojasnio je Marić.
To znači da bi se hrvatska članarina za proračun EU-a mogla udvostručiti u narednim godinama.
Kada je riječ o uvođenju novih izvora financiranja, prvi korak je uvođenje posebnog poreza na nerecikliranu plastiku. Taj porez uvodi se početkom 2021., a zemlje članice plaćat će u europsku blagajnu 0,8 eura po kilogramu neoporabljenog plastičnog otpada. Novim nametom trebalo bi se prikupiti oko šest milijardi eura godišnje, a Hrvatsku bi oporezivanje plastike koštalo oko 18 milijuna eura godišnje.
Novi porez neće izravno plaćati građani, nego će ga uplaćivati država na temelju statističkih podataka o količinama nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Ministar Marić napominje da će se Hrvatskoj uvođenje novog poreza djelomično kompenzirati kroz paušalno smanjenje članarine.
U Europskoj komisiji razmišljaju i o drugim dodatnim izvorima prihoda potrebnim za financiranje instrumenta oporavka. Između ostaloga, spominju se dodatni prihodi od sustava trgovanja emisijama koji ograničavaju emisiju stakleničkih plinova, prihodi od oporezivanja digitalnih usluga, prihodi od oporezivanja financijskih transakcija, prihodi od nove zajedničke osnovice poreza na dobit i sl.
O novom modelu financiranja europskog proračuna u srijedu će raspravljati Hrvatski sabor, a ta odluka Vijeća EU-a stupit će na snagu tek nakon što ju odobre sve države članice te će se retroaktivno primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine.
