Prosječna cijena obroka u restoranu iznosi 10 eura, a ako želite društvo, ručak za dvoje u tri slijeda platit ćete između 40 i 100 eura. U slučaju da biste htjeli ipak jeftinije proći, a podružiti se i uz to nešto prizalogajiti, uputit ćete se u McDonald's i tamo ćete dva menija platiti najmanje 14 eura. Provjerili smo koliko košta život u Zagrebu prema internetskoj platformi numbeo, koja se bavi usporedbom troškova diljem svijeta
Sada kada ste se najeli, voljeli biste još dodatno proćakulati o suludim cijenama svega što dotaknete, pa krećete na pivo u obližnji kafić. Smjestili ste se, izvadili ste kutiju cigareta koju ste platili 4,9 eura, punog želuca i suhog grla spremni ste naručiti. Četiri točene od pola litre koje ste popili s prijateljima platili ste 11,8 eura ili gotovo 90 nekadašnjih kuna.
Detaljna analiza iz numbeove bazi pokazala je da Zagreb previše ne zaostaje za mnogim drugim europskim gradovima po pitanju troškova života u njemu.
Cijena života u Zagrebu - od litre mlijeka do cijene kvadrata
Prema numbeovim podacima, život u Zagrebu četveročlanu obitelj bez troškova najma stoji 2541 euro, a mjesečni troškovi samca u Zagrebu bez najamnine iznose 732 eura.
U Zagrebu, za razliku od 2021. godine, kada je bijeli kruh koštao 0,92 centi, sada mu prosječna cijena iznosi 1,38 eura. Litra mlijeka košta između 0,78 centi i 1,50, a pakiranje od 12 komada jaja iznosi 3,21 eura, dok je 2021. godine iznosilo 2,89 eura. Kilu pilećeg filea platit ćete 8,29 eura, a cijena voća i povrća kreće se između 1,50 i 2,45 eura s glavicom zelene salate koja iznosi čak 1,13 eura dok je 2021. godine ista koštala samo 0,78 centi.
ZET-ovu kartu u jednom smjeru platit ćete 0,53 eura, dok je 2021. karta u jednom smjeru zapravo bila skuplja za 18 centi. Cijena mjesečne karte iznosi 50 eura. Cijene javnog gradskog prijevoza nisu kritične, naprotiv čak su i povoljnije nego što su bile prije tri godine, barem prema onome što iznose na numbeu. Što se taksi službe tiče, kilometar vožnje košta između 66 centi i 1,20 eura, dok litra benzina košta 1,51 euro, za 11 centi je više nego 2021. godine.
Ljubitelji automobila novi Volkswagen Golf 1.4 od 90 kilovata platit će oko 29.000 eura.
Za zdrav život u vidu sporta i rekreacije mjesečnu članarinu u fitness studiju platit ćete 41 eura u prosjeku, a ako se, inspirirani Olimpijskim igrama, zaželite tenisa tijekom vikenda, imajte na umu da ćete sat platiti 12 eura. Oni kojima su od sporta nešto draži filmovi i predstave, u kinu ili kazalištu moći će uživati za sedam eura po osobi.
Loša vijest za sve šopingholičare
U trgovačkim lancima kao što su Zara i H&M ljetnu haljinu žene će platiti 39 eura, dok par Nike tenisica u prosjeku košta 88 eura. U 2021. godini cijena ljetne haljine u prosjeku je iznosila 35, dok su tenisice koštale 78 eura.
Bazični mjesečni troškovi kao što su režije u razdoblju od tri godine poskupjeli su za oko pet posto pa tako u 2024. godini Zagrepčani za stan od 85 kvadrata u prosjeku plaćaju režija oko 215 eura. Mjesečni račun za mobilni uređaj s pozivima i 10 GB plus mobilni podaci ovisno o operateru iznosi između 7,50 i 16 eura. Račun za internet (60 Mbps ili više, neograničeni podaci, kabel/ADS) u prosjeku iznosi 33 eura.
U prosjeku mjesečni najam za jednosobni stan u centru Zagreba iznosi 997,80 eura, a izvan centra cijene se kreću između 450 i 600 eura. Cijene trosobnih stanova u centru grada kreću se između 1400 i 3500 eura, a izvan centra između 1000 i 1800 eura. Prije tri godine cijene su bile nešto niže pa je prosječna cijena najma jednosobnog stana u centru Zagreba iznosila svega 484 eura, dok je najam u naseljima izvan centra grada koji je određen Petrovom i Frankopanskom ulicom 359,43 eura.
Oni koji su zainteresirani za kupnju stana možda bi trebali malo pričekati, jer je prosječna cijena kvadrata, prema podacima numbea, u centru Zagreba iznosila 3847 eura. Oni koji su zaključili da im nije u cilju ostaviti gotovo 200.000 tisuća eura za 50 kvadrata u centru grada mogu razmišljati o kupnji stana van centra gdje kvadrat košta oko 2776 eura.
Ni prije tri godine situacija nije bila idealna, ali je bila nešto pristupačnija pa je prosječna cijena kvadrata u centru grada iznosila je 3100 eura, a van centra 2102 eura.
vezane vijesti
Može li novčanik istrpjeti Zagreb?
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Zagrebu za travanj ove godine iznosila je 1525 eura, što je nominalno 1,2 posto niže u odnosu na ožujak, ali porast za 17,1 posto u odnosu na travanj prošle godine.
Prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za travanj ove godine isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2.853 eura. Najniža plaća isplaćena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 860 eura.
Medijalna neto plaća za travanj iznosila je 1277 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za travanj na razini Hrvatske koja je iznosila 1.323 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 202 eura.
Zašto su nekretnine u Zagrebu toliko skupe?
Hrvatska po trendovima na tržištu nekretnina odskače od prosjeka eurozone gdje cijene nekretnina blago padaju, dok u Hrvatskoj na godišnjoj razini rastu oko devet i pol posto.
Hrvatska ima lošu poziciju na europskoj ljestvici kada je riječ o rastu cijena nekretnina, te nemamo dovoljno ponude od zadnje velike krize koja je počela 2008. i kada je propao jako veliki dio građevinskog sektora. Uz nedostatak ponude, cijene je u nebo digla visoka potražnja koju pogoni niska nezaposlenost, rast BPD-a i plaća te dugi period povijesno niskih kamata. I što je možda najvažnije, visoke cijene nekretnine dugujemo i nizu od nekoliko rekordnih turističkih sezona.
Radi dugogodišnjeg zanemarivanja starogradnje, kao i nedostatka poreznog opterećenja na koncept stvaranja prihoda iz nekretnina, Hrvatska ima oko 30-ak posto stambenih jedinica koje su namijenjene iznajmljivanju, te je stoga ponuda stanova za obitelji slaba. Zbog velike orijentacije na turizam, na nekretnine u Hrvatskoj navalili su i stranci - svaka treća prodana otišla je u njihove ruke.
Osim ponude i potražnje, kvadrat stambenog prostora poskupio je i zbog poskupljenja građevinskog materijala.
Stručnjaci tvrde kako je tržište manje-više realno, jer upravo ono definira cijenu, a da nitko ne kupuje po takvim cijenama, one bi se zasigurno smanjile, kao što je trenutno slučaj u Njemačkoj. Dakle, iako se mnogi žale na cijene i dalje kupaca ima, a najveći problem je u ponudi kvalitetnih nekretnina. Cijene su određene tržištem, a na tržištu se nude nekretnine čija cijena ne prati kvalitetu. Gradi se sa što jeftinijim materijalima samo kako bi se što prije izgradilo, prodalo i zaradilo, dok parcele i nekretnine koje su kvalitetno građene koštaju više od prosjeka.
