Domaćim ulagačima sklonijim riziku Zagrebačka burza ni ove godine nije ponudila atraktivnu robu. Izostale su velike privatizacijske priče, a nastavljen je i trend povlačenja kompanija s burze. Jedino značajnije osvježenje bili su prvi domaći ETF-ovi (Exchanged traded funds) lansirani potkraj godine.

Više sreće nisu imali ni ulagači u dioničke i mješovite investicijske fondove jer su 2020. godine ostvarili znatno slabije rezultate nego lani.

Kamate na štednju blizu nule

Najveći dio ušteđevine Hrvati i dalje drže u bankama, unatoč tome što iz godine u godinu za svoj novac dobivaju sve niže kamate. Prema podacima HNB-a, hrvatski su građani krajem studenog u bankama držali 222 milijarde kuna. U godini koronakrize štediše su podebljali depozite za deset milijardi kuna.

Zbog izrazito niskih kamata korisnici bankarskih usluga odustaju od oročavanja, pa je 2020. prvi put novac koji građani odmah mogu povući iz banaka veći od klasične oročene štednje.

Kako su se razine kamatnih stopa koje banke plaćaju štedišama spustile nadomak nuli, realne kamate na depozite zapravo su negativne jer su niže od inflacije.

12 dionica donijelo gubitak, sedam dobit

Nakon solidne 2019. godine, u kojoj je Crobex indeks Zagrebačke burze ojačao za 15,4 posto, 2020. godine ulagače u domaće dionice dočekala je 'gorka pilula'. Prvi val epidemije koronavirusa donio je dramatičan pad cijena, jači nego u vrijeme zadnje financijske krize. Nakon ogromnih gubitka zabilježenih u veljači i ožujku do kraja godine uslijedio je neuravnotežen oporavak, ali Crobex se zadržao u negativnom teritoriju. Naposljetku, minus je dosegnuo 13,6 posto i od 19 članica CROBEX-a, 12 dionica donijelo je gubitak, a sedam njih dobit.

Najveće zarade ulagačima su donijele dionice građevinskog sektora, najmanje pogođenog koronakrizom. Po ostvarenom prinosu prednjačila je Ingra, donijevši dioničarima na uloženih 10.000 kuna 11.053 kune kapitalne dobiti. Među istaknutim dobitnicima našla se i Saponia. Dionice osječke tvrtke, koja je profitirala na proizvodnji dezinficijensa, ulagačima su osigurale više od 40 posto dobiti. Dobra prilika za zaradu bila je i dionica Ericssona Nikole Tesle jer je, uz solidnu kapitalnu dobit, ulagačima donijela i dividendu od 49 kuna.

S druge strane koronakriza je najteže pogodila dionice brodarskih prijevoznika. Dioničari Atlantske plovidbe, najvećeg hrvatskog brodara, pretrpjeli su gubitak od gotovo 60 posto. U velikom minusu su i turističke dionice. Najlikvidnija, ona Valamar Riviere, potonula je gotovo 34 posto. Među istaknutim gubitnicima našle su se dionice Adrisa, Optima Telekoma i Kraša.

Mješoviti fondovi bolji izbor od dioničkih

Za razliku od 2019., u kojoj je većina dioničkih investicijskih fondova ostvarila impresivne rezultate, ove godine među fondovima visokog rizika prevladavali su gubitnici. Najbolju izvedbu imali su fondovi orijentirani na američko tržište kapitala. Najuspješniji je bio fond ZB trend s prinosom od 20,49 posto, a odličnu zaradu vlasnicima udjela donio je i US Blue Chip. Solidne prinose ulagačima su donijeli i fondovi Generali Prvi izbor, ZB Bric i OTP uravnoteženi.

Najveće gubitke pretrpjeli su fondovi usmjereni na europske dionice i dionice tržišta u nastajanju. Među brojnim gubitnicima najveći minus bilježi Platinum Blue Chip, a slijede tri fonda pod upravljanjem Generalija.

Za većinu ulagača bolji izbor bili su mješoviti fondovi jer visoke rizike dioničkog tržišta uravnotežuju ulaganjem dijela portfelja u obveznice i instrumente tržišta novca. Većina mješovitih fondova ostvarila je pozitivne rezultate, a najveću zaradu ulagačima donijeli su fondovi OTP uravnoteženi (+6,07 posto), ZB global (+3,12 posto) i HPB Bond Plus (+2,94 posto).

Skromnije rezultate nego lani bilježe i obveznički fondovi, među kojima je najuspješniji Raiffeisen Eurski Val 2025 Bond s prinosom od 3,49 posto.