Proračun za 2021. godinu baziran je na projekcijama napravljenim u smjernicama ekonomske i fiskalne politike donesenim u rujnu. Prema smjernicama u ovoj godini, očekuje se pad BDP-a od osam posto, a u 2021. BDP bi trebao porasti pet posto. Oporavak se nastavlja i u 2022., u kojoj je projiciran rast od 3,4 posto, a prestizanje pretkrizne razine gospodarske aktivnosti predviđa se tek u 2023. godini.

Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2021. – 2023. određena su očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir i učinke najavljenih poreznih izmjena u okviru poreza na dobit i poreza na dohodak.

Uz oporavak gospodarske aktivnosti, na rast proračunskih prihoda u 2021. utjecat će pojačano povlačenje sredstava iz fondova EU-a. Naime s jedne strane očekuje se ubrzanje povlačenja ugovorenih sredstava iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.- 2020., a s druge strane predviđaju se nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.

U proračunske prihode uključeno je korištenje sredstava iz novog instrumenta EU-a, Nove generacije, te će se usmjeriti za likvidnost gospodarstva, za očuvanje i potporu otvaranju radnih mjesta te za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva, za što je predviđeno gotovo šest milijardi eura bespovratnih sredstava do kraja 2026. godine.

Uzimajući u obzir navedeno, u 2021. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je za 12,3 posto više u odnosu na novi plan proračuna za 2020. godinu. U 2022. ukupni prihodi državnog proračuna porast će za 3,7 posto te će iznositi 152,7 milijardi kuna dok se za 2023. godinu ukupni prihodi predviđaju u iznosu od 152,9 milijardi kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 0,2 posto.

Ukupni rashodi pak iznosit će 157,7 milijardi kuna ili 1,3 posto više nego ove godine, tako da će manjak proračuna biti na razini od 10,66 milijardi kuna. Proračunski deficit opće države prema metodologiji ESA 2010 iduće godine dosegnut će 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili osam posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1, odnosno 1,6 posto.

Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka planiraju se na razini od 118,4 milijarde kuna i povećavaju se za 3,3 milijarde kuna u odnosu na tekući plan 2020. godine. Istovremeno, rashodi koji se financiraju iz ostalih izvora financiranja, a koji ne utječu na razinu manjka državnog proračuna, planiraju se na razini od 39,3 milijarde kuna i povećavaju se za 7,1 milijardu kuna u odnosu na tekući plan 2020. godine.

Najveći dio povećanja rashoda ide za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed izmjena poreznih propisa (1,5 milijardi kuna), za mirovine i mirovinska primanja (391,1 milijun kuna), doprinos RH proračunu Europske unije (374,9 milijuna kuna), rashode za zaposlene (492,7 milijuna kuna), sredstva učešća za pomoći EU-a (434,9 milijuna kuna), nacionalnu naknadu za starije osobe (134,2 milijuna kuna) te sanaciju posljedica uzrokovanih potresom (291,2 milijuna kuna).

Promatrano po glavnim proračunskim korisnicima, najveći dobitnik u relativnim pokazateljima je Ministarstvo turizma i sporta, čiji proračun raste više od tri puta (226 posto). U apsolutnom iznosu najveći porast (2,3 milijarde kuna) ide Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Među istaknutim dobitnicima su i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja s dvostruko većim proračunom u odnosu na lani, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, čiji proračun raste 94 posto, te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a s rastom do 60 posto.

Među dobitnicima je Vlada, čiji će kabinet na raspolaganju imati 23,5 milijuna kuna više nego ove godine.

Za tri ministarstva predviđeno je rezanje proračunskih prihoda. Najveće smanjenje odnosi se na Ministarstvo financija te će raspolagati s gotovo osam milijardi kuna manje nego ove godine, a manje rezove pretrpjet će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te Ministarstvo poljoprivrede.

Među proračunskim gubitnicima je predsjednik Zoran Milanović, za čiji ured je predviđeno 1,2 milijuna kuna manje, odnosno 3,3 posto.