"U Hrvatskoj, što se tiče proizvodnje jabuka, imamo generalno zabrinjavajuću situaciju", smatra Markota, navodeći da su površine pod jabukama unazad nekoliko godina gotovo prepolovljene tako da je sada pod jabukama koje se proizvode za komercijalne potrebe svega oko 3.000 hektara.

Svjedoci smo, kaže, gotovo nezaobilaznih elementarnih nepogoda kao što su mraz, tuča, suša te nužnih ulaganja u infrastrukturu voćnjaka kako bi se koliko-toliko zaštitilo proizvodnju.

No, Markota napominje i da zbog visokih troškova potrebne infrastrukture samo manji broj proizvođača ima mogućnost investiranja, što dovodi do situacije da se voćnjaci jabuka zapuštaju ili krče jer troškovi proizvodnje nisu u korelaciji s postignutim prodajnim cijenama.

Razloga tome je puno, pri čemu navodi neujedinjeni nastupu na tržištu, nelojalnu konkurenciju od strane trgovaca koji unesenu ili uvezenu jabuku s "jeftinijih" tržišta deklariraju hrvatskom, nezainteresiranost mladih za tom proizvodnjom, itd.

Voćarstvo, kao i ostali oblici poljoprivredne proizvodnje, trpi i veliko povećanje cijena inputa u proizvodnji i procesima skladištenja, pakiranja i konfekcije svježeg voća, istaknuo je Markota, potkrepljujući to podacima o rastu cijena goriva za 40 posto, gnojiva za prosječnih 70 posto, kemijske zaštite oko 35 posto, a radne snage oko 25 posto.

Voćare posebno zabrinjava porast troškova koji se odnose na skladištenja i konfekcioniranje. Primjerice, dosad su troškovi struje porasli do 300 posto, ambalažni troškovi oko 50 posto, a transportni oko 25 posto. Ostali repromaterijali i potrebni inputi vezani za proizvodnju, skladištenje i logistiku povećani su od 20 pa sve do 60 posto, ovisno o artiklu i uvjetima nabave.

Sve to upućuje na zaključak da će cijena proizvedene jabuke biti minimalno oko 30-35 posto viša nego proteklih godina, a skladištenja i pakiranja čak i veća od toga (40-50 posto).

"S obzirom na sve navedene okolnosti, HVZ je u razgovorima s vodećim hrvatskim otkupljivačima jabuka načelno dogovorio da se u otkup prve klase jabuka krene s najmanje četiri kune, jer to je minimalna cijena koja pokriva troškove proizvodnje i koliko-toliko omogućava nastavak proizvodnje", rekao je Markota.

Takva otkupna cijena, kako navodi, znači da bi cijena jabuka na policama u nadolazećoj prodajnoj sezoni bila u rasponu od 8 do 12 kuna za kilogram, što je povećanje od oko 25 posto, odnosno za otprilike 1,5 kune, što je manje nego u ostatku Europe.

Markota je kazao i da će vodeći hrvatski proizvođači jabuka do kraja ove sezone izaći na svim prodajnim mjestima trgovačkih lanaca s certifikatom "dokazana kvaliteta", koji jamči dokazljivu sljedivost proizvodnje u Hrvatskoj, kao i praćenu kvalitetu s ciljem da se promovira i sačuva preostala voćarska proizvodnja kao strateška vrijednost hrvatske prehrambene industrije u ovim teškim i nepredvidivim vremenima.

Inače, na nedavno održanoj konferenciji Svjetske organizacije proizvođača jabuka i krušaka (WAPA) "Prognosefruit" u Beogradu, na kojoj su bili i predstavnici HVZ-a, izneseni su podaci da se u svijetu svake godine se proizvede oko 80 milijuna tona jabuka, od čega najviše u Kini, oko 40 milijuna tona, SAD-u (4,6 milijuna tona), Turskoj (4,3 milijuna tona) te Poljskoj, kao najvećem europskom proizvođaču, više od 4 milijuna tona.

WAPA ove godine urod jabuka u Europi procjenjuje na oko 12 milijuna tona, a krušaka na dva milijuna tona.

Cjenovni aspekt proizvodnje jabuka, pogotovu ove sezone, u cijeloj Europi uvjetovan je velikim porastom troškova energenata, zaštitnih sredstava, transportnih i logističkih troškova. Stručnjaci i analitičari WAPE konstatirali su kako je prosječna cijena koštanja proizvodnje, skladištenja i logistike sve do prodajnog mjesta oko 90 eurocenti za kilogram jabuka i smatraju da bi prodajne cijene, kojima bi se promovirala potrošnja jabuka, trebala biti prosječno oko dva eura za kilogram jabuka, prenosi Markota.