Sudionici okruglog stola o životnom osiguranju smatraju da ideja prvog mirovinskog stupa više nije održiva, što dokazuje i omjer umirovljenika i zaposlenih koji je u ožujku iznosio 1,37:1
'Premija životnog osiguranja past će za oko 2,5 milijardi kuna do kraja godine, odnosno pratit će trend pada BDP-a', poručio je Željko Jukić, direktor Sektora životnih osiguranja Croatia osiguranja.
SEEbiz.eu piše da je glavna poruka koju je s okruglog stola 'Osiguranje života u vrijeme recesije- teret ili nužnost' Jukić poslao, optimizam u poslovanje ovog sektora osiguravajuće industrije već u 2010. godini. Veliki val krize, kao posljedicu neće imati veće poremećaje na tržištu, nastavlja Jukić, a drži i da će životna osiguranja biti pokretač cijele osiguravateljske industrije.
S tim se zaključkom složio i Boris Galić, predsjednik Uprave Allianz Zagreba, potkrijepivši ga podatkom da je unatoč krizi pojačan tek interes za otkupom polica, ali da se otkup ne realizira u većem broju. Zaključak okruglog stola je da je životno osiguranje nužnost te da su se građani dužni pobrinuti za sigurnost u trećoj dobi, s obzirom da država to neće moći ostvariti.
Ideja prvog mirovinskog stupa više nije održiva, što dokazuje i omjer umirovljenika i zaposlenih koji je u ožujku iznosio 1,37:1, zaključili su sudionici.
'U Hrvatskoj će za 50 godina živjeti 700 tisuća ljudi manje nego danas, a značajno će se povećati udio starijeg stanovništva. Ti stariji smo mi kojima je jedina šansa za sigurniju starost u životnom osiguranju, poručila je SnježanaBertoncelj, predsjednica Uprave Erste Sparkassen osiguranja.
Naime, plastično prikazano, žena od 35 godina, koja živi i radi u Zagrebu s neto plaćom preko 6800 kuna, koja radi do pune mirovine, od prvog mirovinskog stupa može očekivati tek 2000 kuna mirovine, koja se uz drugi mirovinski stup može maksimalno povećati na 2700 kuna.
Policom mješovitog osiguranja na 25 godina od 400 kuna mjesečno taj se iznos može povećati za otprilike 580 kuna. Apelirano je na državu da stimulira štednju kroz životna osiguranja, osiguranjem poreznih olakšica za takva ulaganja te jačom edukacijom građana.
Životna osiguranja rasla su od 1999. do 2008. po stopi od 17 posto godišnje, a Galić, predsjednik Uprave Allianz Zagreba, istaknuo je da je snažan rast bio generiran povezivanjem osiguranja s poslovanjem banaka.
'Kriza je prilika za povratak na temelje, odnosno kupnju klasičnih polica životnog osiguranja', zaključak je Galića.
