Kako prenosi atenski dnevnik Katimerini, Spiegel piše da je jedan grčki dužnosnik izjavio da će 'ta odluka u mnogočemu izmijeniti pregovore o dugu Grčke'.

Dogovor o ruskoj isplati je, piše njemački list, postignut na prošlotjednom sastanku premijera Grčke Aleksisa Ciprasa s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.

Tada je Putin odlučio da se plinovod za ruski prirodni plin Turski tok iz Turske nastavi preko Grčke, piše list.

Ruska isplata predstavljat će akontaciju za buduću dobit Grčke od tranzita plina kroz cjevovod koji bi, kako je najavljeno, trebao početi s radom 2019. godine.

Atenski poslovni list Agora je objavio da je vlada Grčke podržala dogovor s Rusijom.

Nakon iznenadnog napuštanja Južnog toka, plinovoda ka južnoj Europi, Moskva je odlučila izgraditi plinovod do Turske koja će, umjesto Ukrajine, postati tranzitna zemlja za ruski plin, prenosi B92

Taj planirani plinovod, nazvan Turski tok, završavao bi na granici Turske i Grčke, a Ciprasova vlada želi ga produžiti da bi Grčka postala 'važan distributivni centar za prirodni plin', prenijela je od svojih izvora agencija AFP tijekom posjete Ciprasa Moskvi.

Tada je objavljeno i da je Putin spomenuo mogućnost da Rusija financijski pomogne izgradnju plinovoda kroz sjevernu Grčku.

Rusija bi mogla, rekao je izvor AFP, 'prepustiti Grčkoj očekivane prihode od tog projekta, koje bi ona otplaćivala od 2019. godine, kada plinovod proradi', što bi Grčkoj dalo 'tisuće milijuna eura'.

Glavne teme razgovora Putina i Ciprasa bile su izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Grčke u Rusiju i energetika.

Putin je tada na konferenciji za tisak spomenuo stvaranje 'zajedničkih poduzeća' za uvoz bresaka, jagoda, kivija i limuna iz Grčke.

Osnivanje takvih, zajedničkih 'privrednih društava' u Rusiji, omogućilo bi da grčki poljoprivredni proizvodi zaobiđu embargo na uvoz hrane iz EU koji je prošle godine uvela Moskva, kao odgovor na sankcije Zapada zbog njene uloge u ukrajinskoj krizi.

Draghi pojačao pritisak na Grčku

Kako javlja HRT, predsjednik Europske središnje banke (ESB) Mario Draghi rekao je u Washingtonu na polugodišnjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, da odgovor na krizu u Grčkoj leži u rukama grčke vlade i da treba žurno uložiti mnogo više rada.

Zasjedanje je za nekoliko visokih financijskih dužnosnika bila prigoda da pojačaju pritisak na grčku vladu tražeći od nje da provede reforme, ali su i nastojali relativizirati ekonomski učinak eventualnog pogoršanja grčke krize.

Međunarodni vjerovnici očekuju da Grčka preda popis reformi prije nego što joj odobre očajnički potrebnu pomoć od 7,2 milijarde eura.

Draghi je odbio spekulirati što bi se moglo dogoditi ako Grčka ne plati dospjelo dugovanje.

Njemačka, Sjedinjene Države i Francuska izrazile su žaljenje zbog presporog napretka Grčke u reformama.