Mikulić je u ponedjeljak na konferenciji za novinare imao podulje izlaganje u kojem je istresao sve probleme s kojima se suočava ne samo Viadukt, već domaći građevinski sektor u cjelini.

Požalio se na deregulaciju građevinskog tržišta, odnosno ukidanje licenci, što je otvorilo vrata stranoj nelojalnoj konkurenciji. Na javne natječaje javljaju se, kako ih je Mikulić nazvao, 'torba tvrtke'.

'Tvrtka s jednim zaposlenim, jednim autom i laptopom s dobrim odvjetničkim uredom koji će joj složiti dokumentaciju može izaći na natječaj i dobiti posao. Pozivaju se na reference tvrtki iz Indonezije, Pakistana Kine… Vlada mora razmisliti o ponovnoj regulaciji tržišta', zavapio je Mikulić.

Viadukt se pod njegovim vodstvom preorijentirao s cestogradnje na druge segmente graditeljstva očekujući velika državna ulaganja, ali to se nije desilo. Milijarde eura investicija Hrvatska je trebala povući iz EU fondova, međutim to ide jako sporo.

'Količina posla na tržištu značajno se smanjila i mi smo ostali i bez tog segmenta investicija. Odluke se ne donose. Mi u Hrvatskim vodama imamo preko milijardu kuna ponuda koje su blokirane', izjavio je Mikulić.

Šef Viadukta požalio se i kako tvrtka potražuje milijune kuna od javnih poduzeća za odavno završene poslove. Tako su im u siječnju plaćeni radovi iz 2014. godine.

'Takvih sredstava i potraživanja je puno. I umjesto da javni naručitelji skrate rokove, oni šalju naša potraživanja na sudove i arbitraže. Ukupno od javnih naručitelja potražujemo 147 milijuna kuna', istaknuo je Mikulić.

Velik udarac za Viadukt bio je i gubitak posla u Libiji. Ondje su bili angažirani na rekonstrukciji obične ceste u poluautocestu u dužini od 300 kilometara, a vrijednost radova bila je procijenjena na 130 milijuna eura. Izbijanjem građanskog rata 2011. sve je stalo. Mikulić kaže kako je Viadukt pretrpio štetu od 40 milijuna eura i trenutačno pregovara s libijskom vladom o povratu tog novca.

Nakon što se požalio na sve te poteškoće Mikulić je ipak poslao poruku kako nema straha za opstanak Viadukta.

'Uz ugovore koje imamo potpisane na razini jedne milijarde kuna Viadukt ima stabilnu poslovnu 2017. i 2018. godinu. Čvrsto vjerujem kako ćemo određene trenutne poteškoće u poslovanju uspješno savladati', naglasio je Mikulić.

Problem je to što mu izgleda ni radnici, a niti ulagači na burzi ne vjeruju. Posljednji dani donijeli su upravo rasprodaju dionica Viadukta. Samo u ponedjeljak nakon što su na vidjelo izišli svi problemi s mostom Čiovo dionica je potonula za 11,7 posto. Od početka ožujka tvrtka je izgubila 17,3 posto tržišne kapitalizacije.

Viadukt je jedna od rijetkih velikih domaćih tvrtki koja je u vlasništvu svojih bivših i sadašnjih radnika. Zbog toga Mikulića ne može veseliti razmišljanje koje je o stanju u kompaniji za tportal iznio sindikalni povjerenik Milan Dugojević.

'Istina je da potražujemo velik novac od države i da smo na javnim nabavama prisiljeni sklapati poslove ispod cijene. Ali mislim kako dio krivice za loše stanje snosi i Uprava društva. Nismo se na vrijeme prebacili na druga građevinska tržišta već smo ostali na izgradnji cesta i mostova. Išlo se svjesno na gubitak. Ne samo na Čiovu, tvrtka će imati gubitke na svim ugovorenim poslovima', rekao je Dugojević.

Upozorava kako radnici u ovoj godini još nisu primili plaću. Zadnja su im isplaćena primanja za prosinac.

'Krajem prošle godine imali smo 1.700 radnika. Sad masovno odlaze. Od početka godine otišlo je do 400 ljudi, gotovo svi u inozemstvo. Svaki dan odlazi njih desetak. Sve što je kvalitetno je otišlo i ne znam s kim ćemo završiti ugovorene radove. Situacija u tvrtki nije nimalo bajna i bojim se najgoreg', izjavio je Dugojević.

Viadukt je prošlu godinu završio s 804,3 milijuna kuna ukupnih prihoda što je rast od 6,5 posto u odnosu na 2015. Međutim za 7,7 posto pali su mu prihodi od prodaje, odnosno osnovne djelatnosti na 653,8 milijuna kuna. Dobit se zadržala na oko dva milijuna kuna.