Ugovor su potpisali potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, član Uprave Raiffeisenbank Austria (RBA) Ante Odak i predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, čime RBA postaje "osiguravatelj likvidnosti", odnosno "market maker" za državne vrijednosne papire. To, kako je istaknuto, investitorima koji su odabrali ulaganje u državni dug omogućuje da u svakom trenutku mogu vrlo lako izaći iz te pozicije.

Primorac je pojasnio da se potpisivanjem tog ugovora eliminira likvidnosni rizik, u smislu potencijalne nemogućnosti ulagača da proda vrijednosne papire u razumnom roku i uz razumnu cijenu.

Pritom, održavatelj tržišta zauzima i kupovnu i prodajnu stranu u transakcijama te kotira kupovnu i prodajnu cijenu, pri čemu je kupovna naravno nešto niža od prodajne, kako bi ostvario određenu zaradu. Zauzimanjem i kupovne i prodajne strane umanjuje volatilnost na tržištu, jer se kupovna i prodajna cijena uspostavljaju u prillično stabilnom i predvidljivom rasponu, pojasnio je Primorac.

'Tko želi prodati svoje vrijednosne papire, to će moći učiniti bez straha'

Drugim riječima, riječ je o jamstvu da u svakom trenutku postoji netko tko će kupiti vrijednosne papire, pa ako ih netko želi prodati, u svakom trenutku će znati po kojoj to cijeni može učiniti. To naravno ne znači da netko ne može prodati svoje papire i nekom tko mu nudi još povoljnije uvjete od održavatelja.

"Onaj tko želi prodati svoje vrijednosne papire, to će moći učiniti bez straha da neće biti nikog na kupovnoj strani", pojasnio je Primorac.

Rekao je i da je cilj postupno povećavati ročnost javnog duga u koji ulažu građani, pa bi im ovaj novi moment trebao pružiti dodatnu sigurnost.

Naime, govoreći o likvidnosnom riziku, kazao je da je on možda manji za vrijednosne papire kraće ročnosti, primjerice od šest mjeseci ili godinu dana, no kako se rokovi dospijeća povećavaju, građani vjerojatno u većoj mjeri percipiraju taj rizik, što se, vjeruju u Ministarstvu, dijelom vidjelo i ljetos u slabijem interesu građana za ulaganje u trogodišnje "narodne" obveznice.

Mobilizirano gotovo šest milijardi eura štednje građana

Primorac je podsjetio da je od ožujka 2023. do danas država izdala dva izdanja "narodnih" obveznica te pet izdanja trezorskih zapisa, pri čemu je uspjela mobilizirati nešto manje od šest milijardi eura štednje građana. Osim mobilizacije štednje, jedan od ciljeva tih izdanja je bila diversifikacija baze ulagača u državne vrijednosne papire, kao i podizanje razine financijske pismenosti građana.

Tako je trenutno nešto manje od 10 posto javnog duga u rukama hrvatskih građana, kojima je u dosadašnjim izdanjima preusmjereno oko 200 milijuna eura kamata, dakle novca koji bi inače dobili institucionalni ulagači.

Predsjednica Uprave ZSE-a Gažić je rekla da je Raiffeisen banka povratnik na funkciju "market makera", instituta na domaću burzu uvedenog 2010. godine, od kada je 11 izdavatelja potpisalo ugovore o "market makingu" za dionice koje se nalaze na burzi. U prvih deset mjeseci 2024. godine iz "market makinga" ostvareno je ukupno nešto više od 25 milijuna eura prometa dionicama, a ovo je prvi puta da će "market maker" postojati za tržište dužničkih vrijednosnih papira.

Ti vrijednosni papiri su do sada bilo "slabo likvidni", ukupni promet obveznicama iznosio je oko 26 milijuna eura, a Gažić smatra da je to prije svega jer građani smatraju da su obveznice instrument koji trebaju držati do dospijeća, kao i to što do sada nije postojao "osiguravatelj likvidnosti".

Rekla je i da je sa stvaranjem tržišta duga za građanstvo Hrvatska postala uzor za zemlje u regiji.

Član Uprave Raiffeisenbank Austria Ante Odak je izrazio zadovoljstvo što se banka uključila u taj mehanizam održavanja tržišta, a smatra da će on pomoći tržištu kapitala u njegovom daljnjem razvoju.

Potpisivanju u prostorijama Zagrebačke burze su nazočili i ravnatelj Uprave za upravljanje javnim dugom Ministarstva financija Hrvoje Radovanić, državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić te izvršni direktor Financijskih tržišta Raiffeisenbank Austria Tomislav Ružić.