Zbog negativnih tendencija u gospodarstvu, zagrebački Ekonomski institut snizio svoje procjene iz listopada prošle godine, kada su analitičari EIZ-a prognozirali pad BDP-a u 2012. godini od 1,4 posto, dok su u 2013. očekivali blag oporavak uz rast BDP-a od 0,5 posto.

Na snižavanje prognoza utjecali su slabi izgledi za oporavak eurozone u ovoj godini i nastavak negativnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu, stoji u danas objavljenom sažetku publikacije EIZ-a "Croatian Economic Outlook Quarterly".

Analitičari EIZ-a napominju kako se domaća potražnja smanjuje, jednako kao i ukupne investicije, uz kašnjenje realizacije najavljenih projekata u javnom sektoru. Ipak, u drugoj se polovici 2013. očekuje intenziviranje investicija, što bi zajedno s oživljavanjem inozemne potražnje i pozitivnim učincima članstva u EU-u trebalo dovesti do oporavka gospodarstva, uz rast BDP-a od 1,5 posto u 2014.

U ovoj godini u EIZ-u očekuju i nastavak negativnih trendova na tržištu rada, što će, uz smanjivanje zaduženosti kućanstava i slabljenje povjerenja potrošača, utjecati na nastavak pada osobne potrošnje.

Pritom ističu da se oporavak gospodarstva u 2014. neće odmah odraziti i na tržište rada, već bi stopa nezaposlenosti mogla ostati približno ista kao i u 2013., oko 20 posto.

Slaba domaća potražnja i gubitak baznog učinka poskupljenja iz 2012. trebali bi pak utjecati na smanjivanje stope inflacije u 2013. na približno 3 posto, a usporeni rast cijena očekuju i u 2014., uz prosječnu godišnju stopu inflacije od oko 2,2 posto.

Analitičari EIZ-a podsjećaju da se Vlada, u potrazi za rješenjem ekonomskih problema, uvelike oslanja na poticanje javnih investicija i uklanjanje administrativnih prepreka u cilju jačanja privatnih investicija, no smatraju da će obujam investicija u ovoj godini biti znatno skromniji od najava Vlade te prognoziraju njihov rast od 1,5 posto na razini prosjeka godine.

Ovaj skroman rast ipak u sebi sadrži postupno jačanje investicija već od polovice 2013. godine, a vidljiviji pomaci trebali bi se zabilježiti u 2014. s rastom investicija od 5,7 posto.

Ocjenjuju da su rebalans proračuna za 2012. godinu te proračun za 2013. ukazali na smanjenu ambiciju Vlade da provede fiskalnu konsolidaciju s rashodne strane proračuna, a da novi proračunski planovi predviđaju veći fiskalni deficit od ranijih projekcija, što je još jedan pokazatelj usporavanja procesa konsolidacije.

Analitičari EIZ-a pritom napominju da su prognoze pripremljene pod utjecajem brojnih neizvjesnosti, poput tijeka procesa pristupanja EU-u, očekivanih troškova i koristi od pristupanja te dugoročne reakciju financijskih tržišta na nedavno snižavanje kreditnog rejtinga zemlje.

Radi smanjivanja tih neizvjesnosti od Vlade se očekuje da završi preostale poslove oko ulaska u EU, ojača apsorpcijske kapacitete za EU fondove, ubrza strukturne reforme i razmotri donošenje rebalansa proračuna koji bi uključio realnije ekonomske pretpostavke i održiv plan konsolidacije javnih financija, zaključuju iz Ekonomskog instituta.