kako se radilo

Razgovarali smo s nadzornicima zaduženim za poslijeratnu obnovu Banije, oni bez dlake na jeziku otkrivaju kako je bilo na terenu kasnih 90-ih: 'Tvrdnje o kriminalnoj obnovi su gruba neistina i uvreda'

15.01.2021 u 16:10

Bionic
Reading

Katastrofalni potresi 28. i 29. prosinca 2020. koji su pogodili Sisak, Petrinju, Glinu, ali i okolne općine sve do Velike Gorice i Zaprešića okrenuli su dio javnosti protiv izvođača radova u poslijeratnoj obnovi. Vlada je najprije zatajila, a potom ekspresno objavila popis svih izvođača, projektanata i nadzornika koji su radili na obnovi, a nagađa se da će se krenuti i u kazneni progon onih koji su 'fušarili'

Uz izvođače, ključnu ulogu u nadzoru kvalitete gradnje imale su tvrtke za nadzor, čiji je posao bio gledati kako napreduju radovi, koji se materijali i kako koriste te ima li kakvih nepravilnosti. Njih je bilo samo četiri - Projektant iz Požege, FiM Inženjering iz Velike Gorice, Sirrah iz Osijeka i Hrvatski institut za mostove i konstrukcije (HIMK), 2009. pripojen Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.

Tportal je uspio stupiti u kontakt s tvrtkama F i M Inženjering i Sirrah, a njihovi čelnici bacaju posve novo svjetlo na cijeli projekt obnove te ne kriju razočaranje etiketiranjem koje je krenulo nakon potresa, čija je jačina bila, kako kažu, daleko iznad svih propisa koji su se tražili u obnovi. Njihove stavove moglo bi se sažeti u jednu rečenicu: 'Svrha protupotresnog projektiranja nije da se kuća u potresu ne ošteti, već da se sačuvaju ljudski životi.'

'Prema mojem mišljenju, medijske kritike slabe kvalitete radova u obnovi su impulzivne, što je normalno očekivati nakon sagledavanja razmjera štete koju je napravio potres 29. prosinca 2020. godine. Rasprava u negativnom smjeru oko načina izvođenja radova, primjerice neizvođenja vertikalnih serklaža kao propusta projektanata, ne stoji. Zapravo, nije ih ni bilo potrebno izvoditi, jer seizmički propisi i danas navode da se P+1 može izvoditi bez vertikalnih serklaža', kaže Mladen Jugović iz FiM Inženjeringa.

Kaže nam kako nije realno očekivati da je obnova obiteljskih kuća bila 'savršena', ali da je obnova bila 'kriminalna', kakvom ju se opisuje ovih dana, gruba je neistina i uvreda za sve one sudionike koji su svoj posao obavili kvalitetno i u planiranim rokovima.

Izravno upitan osjeća li se kao nadzornik odgovornim za stanje na terenu nakon potresa Jugović odgovara: 'Ne, jer sam radio časno i sukladno zakonskim okvirima te suosjećam s ljudima iz potresom pogođenog područja.'

Inženjer Tvrtko Salitrežić, inače direktor Sirraha iz Osijeka, koji je osobno nadgledao obnovu nakon Domovinskog rata, otkriva još više detalja. Kaže kako je potres jačine 6,4 po Richteru bio od šest do osam puta jači od onih koje su predviđali mjerodavni propisi iz 1996. godine.

'Ovaj je potres bio i dvostruko jači od svih danas važećih propisa za gradnju na tom području i unatoč tako jakom potresu, niti jedna nova kuća iz obnove nije se srušila', kaže Salitrežić.

Napominje da su u međuvremenu mnogi vlasnici kuća radili naknadne i nestručne intervencije na svoju ruku, primjerice postoje slučajevi da su se rušili glavni nosivi zidovi kako bi se spojile dvije prostorije.

  • +14
Posljedice potresa u Petrinji Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo / CROPIX

'Kuće nisu zaštićene ni fasadnim sustavima, a tijekom 25 godina opala je kvaliteta svih ugrađenih materijala poput betona i opeke, stalno izloženih nepovoljnim vremenskim uvjetima', dodaje i podcrtava:

'Imamo paradoks, a to je da su ljudi poginuli u kućama koje nisu bile zahvaćene obnovom, a kuće iz obnove nisu se srušile unatoč razornom potresu. Da obnove nije bilo, posljedice bi bile daleko teže pa se može zaključiti da su objekti sagrađeni po svim tada važećim propisima iako za njih nisu ni rađeni projekti, već samo upute o sanaciji', kaže nam Salitrežić.

Salitrežić podsjeća i na atmosferu koja je vladala nakon rata. Preko 500.000 prognanika imalo je golema očekivanja, bio je to zahvat bez presedana na 150.000 građevina dok je državni proračun imao skromne mogućnosti. Nedostajala je i građevinska operativa, dobar dio terena bio je miniran, nije bilo pristupnih putova ni dobre infrastrukture. 'Stoga se može reći da je bilo nekvalitetne gradnje, ali isključivo u pojedinačnim slučajevima, nikako kao pravilo. Za solidnost građevina odgovara izvođač, a postojali su izvođači koji nisu zadovoljili kriterije Ministarstva graditeljstva u pogledu kvalitete ili dinamike izvođenja radova i ti su izvođači bili isključeni iz obnove.'

  • +5
Potres u Majskim Poljanama Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajac / CROPIX

Što se optužbi za korupcije tiče, sugovornik navodi kako je u obnovi od starta postavljen kontrolni sustav koji je onemogućio razne makinacije jer je postojao kružni ciklus informacija, od terena, preko glavnog inženjera, do Ministarstva. Informacije o stanju na terenu svakodnevno su se slale Ministarstvu.

'Optužba za korupciju je najteža, ali ju je najlakše provjeriti. Postoji cjelokupna dokumentacija, samo treba usporediti projekt, izvedeno stanje i što je izvođač naplatio na toj kući', zaključio je Salitrežić.

O cijelom slučaju željeli smo doznati i stav tvrtke Projektant iz Požege, no do zaključenja teksta nisu nam odgovorili.