a koji otkrivaju kako je ilegalno tržište cigareta u EU-u i dalje velika opasnost za javno zdravlje i sigurnost te gospodarstva država članica. Krivotvorene cigarete, jedan su od glavnih izvora ilegalne potrošnje u regiji, pri čemu se zločinačke mreže sve više okreću tržištima s visokim porezima i cijenama. Procijenjeno je tako da su vlade u EU-u ukupno izgubile 11,6 milijardi eura poreznih prihoda, što je porast u odnosu na 11,3 milijarde eura koliko je bilo procijenjeno u 2022. Najviše ilegalnih cigareta konzumira se u Francuskoj, ukupno 16,8 milijardi, odnosno gotovo polovica ukupne ilegalne potrošnje u EU-u, što je procijenjeni gubitak od 7,3 milijarde eura poreznih prihoda.

PMI hvali stalna nastojanja europskih tijela za provedbu zakona da stanu na kraj zločinačkim mrežama koje zarađuju od ilegalne trgovine duhanskim proizvodima i poziva regulatorna tijela da provedu politike temeljene na podatcima i usmjerene na potrošače i javno zdravlje, a koje pružaju učinkovitija rješenja za izazove koje proizlaze iz toga što se milijuni punoljetnih pušača okreću crnom tržištu umjesto da prestanu pušiti ili da se prebace na bezdimne proizvode ako su još pušači.

„Tijela za provedbu zakona odigrala su ključnu ulogu u sprečavanju lanaca organiziranoga kriminala pri ilegalnoj proizvodnji cigareta diljem Europe i njihovu krijumčarenju preko granice. Međutim, za potpuno suzbijanje ilegalne trgovine u regiji nužan je holistički pristup koji stroge kazne i odlučnu provedbu zakona dopunjuje podizanjem svijesti i provedbom edukativnih kampanja o stvarnom utjecaju ilegalne trgovine, predvidljivim fiskalnim i regulatornim okvirom zbog kojeg se punoljetni pušači neće okrenuti crnom tržištu te koordiniranim i predanim javno-privatnim partnerstvima”, izjavio je Christos Harpantidis, viši potpredsjednik za vanjske poslove u PMI-ju.

U Hrvatskoj je u 2023. godini zabilježen nastavak trenda smanjenja potrošnje ilegalnih cigareta. Ukupna potrošnja iznosila je 6,14 milijardi cigareta, od čega je 3,4% bilo ilegalnih, što je u odnosu na 2021. godinu pad od 0,73 postotnih bodova kao rezultat pada potrošnje tzv. illicit whites, odnosno cigareta koje nemaju oznaku države iz kojih dolaze te ostalih krijumčarenih i krivotvorenih cigareta. Bosna i Hercegovina je i dalje najveći izvor ilegalnih cigareta za Hrvatsku, iako sa smanjenim količinom u 2023. godini, čineći gotovo polovicu ukupne količine ilegalnih cigareta.

Razgovori obavljeni s tijelima koja provode zakone za potrebe izvješća KPMG-a daju dublji uvid u profesionalizaciju međunarodnih zločinačkih organizacija u smislu njihove uloge u lancu opskrbe ilegalnim cigaretama. Prema podatcima izvršnih tijela u pojedinim državama, kao i javno dostupnim medijskim člancima i procjenama PMI-ja, kriminalci su povećali broj ilegalnih tvornica cigareta. Podatci pokazuju da su samo u 2023. godini regionalne i lokalne vlasti suzbile djelovanje najmanje 113 pogona za proizvodnju ilegalnih cigareta u 22 europske države.

Stalan porast potrošnje ilegalnih cigareta, ponajviše u Ujedinjenom Kraljevstvu i Ukrajini, prati porast ilegalne trgovine i ostalih kategorija, kao što su cigarete koje nemaju oznaku države iz kojih dolaze i krijumčarene cigarete.

Unatoč tome izvješće KPMG-ja pokazalo je da udio potrošnje ilegalnih cigareta u 26 europskih država iznosi manje od 10 % njihove ukupne potrošnje. Od navedenih tržišta, na njih je 16 udio potrošnje ilegalnih cigareta iznosio manje od 5 %. Udio potrošnje ilegalnih cigareta u 25 od 38 država obuhvaćenih istraživanjem bio je stabilan ili u padu u usporedbi s 2022.

„Moramo nastaviti suradnju s tijelima koja provode zakone i vladama kako ilegalna trgovina cigaretama diljem EU-a ne bi postala još veći problem”, izjavio je Massimo Andolina, predsjednik europske regije u PMI-ju. „Ilegalna trgovina narušava nastojanja za smanjivanje prevalencije pušenja, šteti javnom zdravlju i potrošačima te donosi financijski gubitak vladama i zakonitim proizvođačima. Ova borba mora biti prioritet regulatorima koji istodobno trebaju omogućiti da bezdimni proizvodi budu dostupni i pristupačni svim punoljetnim pušačima koji ne prestaju pušiti cigarete”.

„Ako se želimo uhvatiti ukoštac s ilegalnom trgovinom, vlade moraju strogo provoditi mjere protiv kriminalaca koji zarađuju na crnom tržištu. To se pokazalo uspješnim za razliku od prekomjernog oporezivanja potrošačke robe, pa i zabrane”, dodao je Harpantidis. „Kako bismo u cijelosti suzbili pušenje, nužno je uobičajene politike kontrole duhana dopuniti inovativnim pristupima. Vlade bi trebale prepoznati da će se štetnost pušenja mnogo brže smanjiti ako punoljetne osobe koje nastave pušiti prihvate alternative cigaretama nego da se isključivo provode postojeće mjere”.

Detaljan pregled rezultata i metodologije KPMG izvješća dostupan je ovdje.