"Poboljšanje upravljanja javnim financijama, blago jačanje kune i primarni suficiti omogućavaju daljnji pad javnog duga. U takvim uvjetima izgledi dugoročnog kreditnog rejtinga postaju pozitivni sugerirajući mogućnost povratka u investicijski rejting početkom 2019. godine. Tome u prilog ide daljnje smanjenje vanjske ranjivosti koja se ogleda u smanjenju bruto inozemnog duga, višku na tekućem računu platne bilance i rastućim deviznim pričuvama RH", navodi se u trećem ovogodišnjem izdanju RBAnaliza.

RBA-ovi analitičari ocjenjuju da je rast na krilima potrošnje obilježio prvu polovicu 2018. godine, a poticaji rastu potrošačkog optimizma dolaze od poboljšanja na tržištu rada te povoljnih rezultata i očekivanja od središnje turističke sezone. No, s druge strane, upozoravaju da je značajno usporio rast izvoza roba što se ogleda i u nepovoljnim pokazateljima u industrijskoj proizvodnji.

Kako ističu, kratkoročni izgledi gospodarskog rasta ostaju povoljni, no dugoročni izvori rasta su i dalje slabi.

Navode pritom da se, u usporedbi s prosjekom EU-a u zadnjih petnaestak godina, hrvatski BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći nije značajno pomakao.

"Štoviše, slika postaje razočaravajuća uspoređujući nas s novim članicama iz srednje i istočne Europe. Razlozi takve dinamike poznati su kao i njihova rješenja, ali provedba i dalje ostaje nedorečena", poručuju iz RBA.

Ističu da je za zaustavljanje komparativnog zaostajanja nužan dinamičniji rast gospodarstva koji iziskuje i provedbu prijedloga Europske komisije koji se iz godine u godinu ponavljaju.

"Možda poticaj za promjene donosi novi strateški cilj Hrvatske - namjera ulaska u euro područje, budući da je za to bitna dugoročna održivost politika, te naprednije institucionalno i pravno okruženje, a ne samo normativno ispunjavanje kriterija", smatraju analitičari.

Kako navode u analizi, u 2018. godini je zabilježen očekivani oporavak investicija, koje su ostvarile nešto povoljnije stope rasta.

"Sasvim je izgledno da smo rast predvođen izvozom zamijenili rastom oslonjenim na domaću potražnju, samo bez značajnijeg rasta zaduživanja. Stoga i u uvjetima solidne inozemne potražnje, niska konkurentnost i visoka uvozna ovisnost, naposljetku imaju negativan neto učinak na bruto domaći proizvod", ocjenjuju analitičari.

Napominju da je u srpnju dovršen proces financijskog restrukturiranja koncerna Agrokor postizanjem nagodbe s vjerovnicima pa su s te osnove umanjeni negativni rizici za gospodarstvo.

Kažu da rast predvođen potrošnjom pogoduje prihodnoj strani proračuna pa je uz obuzdavanje rashoda sasvim izgledno ostvarivanje gotovo uravnoteženog proračuna.

"Međutim, faza uzlaznog ciklusa poslovne aktivnosti kao i ostvarivanje stope rasta veće od potencijalne ne mogu trajati unedogled. Štoviše, u osnovnom scenariju započeto usporavanje gospodarstva pred kraj prošle godine nastavljeno je i tijekom 2018. godine. Iako je projicirani realni rast od 2,3 posto više izložen pozitivnim rizicima, on upozorava na ograničene potencijale koji proizlaze iz duboko ukorijenjenih slabosti i sporih promjena, osobito u područjima javnih sustava", upozoravaju analitičari.

Monetarna politika, navodi se, ostaje dosljedna u provođenju politike stabilnog tečaja, jer unatoč većoj naklonosti k domaćoj valuti u bilancama svih sektora jasno je prisutna velika izloženost valutom riziku kroz obveze vezane uz euro.

Napominje se da inflacija polagano ubrzava predvođena energijom, ne samo u Hrvatskoj već i u EU, no ocjenjuju da će ipak uvjeti visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa biti okruženje tijekom druge polovice godine, čak i nakon završetka programa otkupa obveznica od strane Europske središnje banke.

"Stezanje monetarne politike putem podizanja referentnih kamatnih stopa za sada nije izgledno prije druge polovice 2019. godine pa troškovi zaduživanja na financijskim tržištima ostaju povoljni", smatraju analitičari RBA.