Europski investicijski plan nesrazmjerno favorizira veće zemlje Europske unije a njegovi su rezultati možda preuveličani budući da je iz privatnog sektora po svemu sudeći mobilizirano manje kapitala no što je procijenjeno, upozorili su u utorak europski revizori.
Europski fond za strateška ulaganja (EFSI, Junckerov Plan) osmislila je Europska komisija a uspostavljen je 2015. godine kako bi se povećala ulaganja u rizičnije kompanije i projekte, posebno u sektorima infrastrukture, obrazovanja i istraživanja.
Cilj je EFSI-ja bio upotrijebiti 21 milijardu eura europskih jamstava i gotovine kako bi do sredine 2018. privuklo najmanje 315 milijardi eura privatnih ulaganja. Europska komisija objavila je u srpnju prošle godine da je taj cilj nadmašen, uz mobiliziranih 335 milijardi eura.
vezane vijesti
U danas objavljenom izvješću revizori upozoravaju da je "iznos mobiliziranih ulaganja možda preuveličan". Potpisani investicijski projekti na kraju trogodišnjeg plana mobilizirali su 236 milijardi eura ako je uloženi kapital privukao puni prognozirani iznos, utvrdili su.
Upozoravaju pritom da investicijski plan možda nije donio nikakvu dodatnu vrijednost budući da bi investitori možda i bez tog poticaja ulagali u projekte. "Dio novca slio se u projekte koji su mogli iskoristiti i druge izvore (financiranja) u javnom i privatnom sektoru, iako po drugačijim uvjetima", napominju.
Upozoravaju također na nesrazmjernu i "neuravnoteženu" raspodjelu EFSI-jeva novca najvećim zemljama EU-a, koje ne spadaju među najsiromašnije članice. Odgovarajući na kritike, u Komisiji su istaknuli da je EFSI uspješno nadoknadio manjak investicija u EU i ojačao a ne zamijenio financijske instrumente.
Geografska raspodjela investicija ovisi pak, između ostalog, i o veličini gospodarstava-primatelja, što bi opravdalo veća ulaganja u veće zemlje, dodaju u Bruxellesu.
Plan je produljen do kraja 2020. godine, s novim ciljem privlačenja najmanje 500 milijardi eura ulaganja, napominje Reuters.
