Dok dužnici u švicarskim francima mogu biti zadovoljni rješenjem Ministarstva financija kojim se njihovi krediti pretvaraju u eure i čime se barem donekle olakšava njihova pozicija, malo tko se pita kakve posljedica takva odluka ima na cjelokupno gospodarstvo. Ovaj problem nadilazi odnos banaka i dužnika, objasnio je za tportal ekonomist Velimir Šonje
Vlada je odluku o konverziji donijela bez konzultacija s bankama. Pet banaka već je zajednički nastupilo slanjem izjave u kojoj traže hitne razgovore s Vladom te ne isključuju mogućnost tužbe. Banke bi, dakle, tužile državu zbog povrede raznih investicijskih ugovora i zakona Europske unije. U slučaju da država izgubi takav spor, ceh bi platili svi građani.
Banke za sada nisu javno komentirale promjene Zakona o potrošačkom kreditiranju. Stoga smo upitali ekonomskog analitičara i vlasnika tvrtke Arhivanalitika Velimira Šonju trebamo li strepiti zbog eventualnih tužbi koje bi mogle uslijediti nakon Vladine hitne intervencije za spas dužnika u švicarcima.
Šonje doduše ne želi spekulirati oko toga hoće li banke tužiti državu i kakve su šanse da dobiju spor, ali je uvjeren da bi se banke naplatile iz proračuna jer drugog rješenja nema. Šonje skreće pozornost na detalj koji se ovih dana posve zanemaruje:
Nisu bitne samo banke. Osim toga, banke su pozivane da daju prijedloge, pa je tu negdje počela igra pokvarenog telefona. Više me brine nešto drugo. Gdje su procjene učinaka? Gdje su konzultacije sa stručnom javnošću? Gdje su procjene efekata na proračun i gospodarstvo u cjelini? Svi govore samo o kreditorima i dužnicima, a ovo je puno šira priča. Ne možemo, dakle, znati je li odluka donesena uz adekvatnu informiranost i proračune o svim vjerojatnim posljedicama ovakve odluke. U svakom slučaju, ništa slično nije predstavljeno javnosti.'
Šonje smatra da uključeni akteri, a osobito Vlada i HNB nisu napravili potrebne proračune ukupnih ekonomskih efekata za razna moguća rješenja problema sa švicarcima.
'Ovaj problem toliko dugo traje da je bilo dovoljno vremena za to. Na primjer, jasno je da će biti pozitivnih učinaka, jer će ljudi čije će rate znatno pasti više trošiti, bit će više uplata PDV-a u proračun, a pojačano trošenje imat će pozitivne učinke na ukupnu aktivnost', rekao je Šonje.
S druge strane, zbog gubitaka banaka naglo će pasti uplate u proračun po osnovi poreza na dobit. Usto, ne zna se kako će banke reagirati, hoće li vlasnici dodatno povlačiti kapital, hoće li banke smanjiti apetit za rizikom i povećati kamate?
'Kod ovakvih stvari u normalnim zemljama sve se te stvari uzimaju u obzir, netko radi scenarije, simulacije za različita moguća rješenja. I gleda se neto rezultat, sraz pozitivnih i negativnih efekata i rezultat se prezentira javnosti kako bi svi bili adekvatno informirani', objašnjava Šonje.
Koliko je njemu poznato, procjene efekata nisu se radile, zbog čega imamo rješenje koje je poput natjecanja u ljepoti: nekome se sviđa, nekome ne. Jedino što je posve jasno, tvrdi Šonje, jest to da se većini dužnika na neki način trebalo pomoći, jer rast franka koji se dogodio baš nitko nije mogao predvidjeti.
Na kraju valja još jednom podsjetiti da je HNB još u kolovozu procijenio da će trošak konverzije banke koštati oko šest milijardi kuna. Ilustracije radi, to je više od dvogodišnje neto dobiti svih banaka u Hrvatskoj i više od deset posto njihova ukupnog kapitala.
U HNB-u uvjeravaju da će banke i nakon takvog troška ostati stabilne, no u međuvremenu će sigurno poduzeti mjere kako bi kompenzirale gubitak. Što će banke poduzeti, nije posve jasno što nije dobro za gospodarsku klimu koja više od svega voli predvidljivost.
396004, 395995, 395739, 395945
