U organizaciji Tržišta novca Zagreb (TNZ) u Opatiji se održava dvodnevna 13. znanstveno-stručna konferencija Hrvatsko novčano tržište. Konferenciju o aktualnim trendovima suvremenoga financijskog tržišta, otvorila je premijerka Jadranka Kosor, a glavno izlaganje održao je guverner HNB-a Željko Rohatinski

Hrvatska je u razdoblju preživljavanja, a ne u razdoblju otvaranja perspektive za izlazak iz krize', kazao je Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), na Konferenciji Hrvatsko novčano tržište u ponedjeljak u Opatiji. Guverner vidi 2010. kao godinu stagnacije, a Grčku spominje kao primjer koji dokazuje da ne trebamo računati na nečiju pomoć.

Stvara se dojam da i u krizi možemo živjeti kao prije, kazao je Rohatinski s čime se složila i premijerka Jadranka Kosor, koja je - inače - ostala u sjeni guvernera. 'Svi traže promjene, a nitko ne pristaje da promjene krenu od njega', kazala je Kosor, najavljujući da će Vlada u četvrtak predstaviti tzv. mjere C – za pomoć najugroženijim sektorima i poduzećima.

Rohatinski, koji je inače prvi govornik na Konferenciji, poručuje kako nema čvrstih argumenata zbog kojih bi HNB nastavila dalje snižavanje stope obvezne pričuve, nakon što je početkom 2010. godine snižena s 14 na 13 posto u nastojanju da se potakne kreditni rast u sektoru poduzetništva.

Uz nezadovoljstvo dosadašnjim državnim mjerama za pomoć gospodarstvu i kritike na račun nekih od kriterija za dodjelu kredita u suradnji poslovnih banaka i HBOR-a (tzv. model A) Rohatinski napominje kako bi dalje snižavanje obvezne pričuve uz dosadašnju strukturu distribucije kredita moglo izazvati novo pogoršanje odnosa u platnoj bilanci, a ne treba zanemariti ni problem inflacije.

Guverner napominje kako bi bez daljih promjena na domaćem tržištu i uz postojeće kretanje na inozemnim financijskim tržištima krediti ove godine mogli porasti za 6 posto, od toga državi 10 posto, a ostalim sektorima 5 posto.

ISTISKIVANJE PRIVATNOG SEKTORA

Monetarna politika bila je kratkoročno efikasna, riješila je nelikvidnost države, očuvala stabilnost financijskog sustava i tečaj kune, te je omogućila daljnji prirast kreditiranja proizvodnom sektoru, podsjetio je guverner na događaje od početka krize u Hrvatskoj.

Sektorska preraspodjela kredita odigrala se prvenstveno između države i stanovništva. Sektor poduzeća kompenzirao je sporiji rast domaćih kredita inozemnim zaduživanjem i izravnim stranim ulaganjem tako da je ukupni prirast tom sektoru u 2009. iznosio 14,4 mlrd kuna ili 5,1 posto. Nikakvog kreditnog loma u proizvodnom sektoru nije bilo i zato guverner Rohatinski tumači da je monetarna politika bila kratkoročno efikasna.

Mikro struktura kreditiranja međutim nudi drugačiju sliku. Naime, velika poduzeća u većinskom vlasništvu države koja u strukturi domaćih kredita sektoru poduzeća sudjeluju 14 posto, povećali su zaduženja za 20,2 posto i apsorbirali više nego ukupan prirast domaćih kredita tom sektoru (istodobno su krediti ostalim poduzećima smanjeni za 0,4 posto). Kako se na ta poduzeća odnosi i značajan dio inozemnog zaduženja promijenila se ukupna struktura zaduživanja hrvatskih poduzeća.

U konačnici, tijekom 2009. godine 81 posto prirasta ukupnih kredita, domaćih i inozemnih, odnosi se na javni sektor - dakle, privatni je sektor istisnut s tržišta kredita.

Rohatinski je podsjetio na posljedice u potenciranju problema u realnom sektoru, prvenstveno padu zaposlenosti u privatnom dijelu proizvodnog sektora koji je najviše pogođen padom izvoza i osobne potrošnje, a koji jedini može kreirati nova radna mjesta.

NEMA PROMJENA BEZ ZNAČAJNIJE FISKALNE PRILAGODBE

Guverner je bio potpuno jasan – HNB neće dalje smanjivati obveznu pričuvu jer ne vidi mogućnosti da se nešto bitno promijeni i postigne u hrvatskom poduzetništvu.

Kako nema značajnije fiskalne prilagodbe guverner ocjenjuje da nema ni značajnije mogućnosti da se veći dio kreditnog potencijala i ukupne likvidnosti usmjeri prema proizvodnji.

Također spominje da se kriteriji za sindicirano kreditiranje i jamstva (tzv. modeli A i B) prvenstveno temelje na financijskoj situaciji korisnika kredita, a ne i na ocjeni uloge 'proizvoda' u rješavanju temeljnog ekonomskog problema (platne bilance).

Najčešće se naglašava kako su najpogođeniji sektori građevinarstvo i trgovina, a naglašava se i problem poljoprivrede. Međutim, guverner te branše ocjenjuje kao one koji su ranijih godina natprosječno brzo rasli 'na balonima', potražnji iz ino-kredita i promjenama relativnih cijena bez fundamentalnih razloga.

Upozorava da je najveći problem u prerađivačkoj industriji, te dodaje da posebne mjere (npr. poticaji stanogradnji, odnosno prodaji stanova, te državne investicije u cestogradnju) uopće nisu na pravcu rješavanja osnovnog problema

Zaposlenost, kao cilj, traži održivi gospodarski rast, a deficit platne bilance i vanjski dug glavna su ograničenja održivom rastu. Deficit tekućeg računa platne bilance smanjen je s 9,2 na 5,2 posto BDP-a, no problem ostaje jer je inozemni dug porastao s 83% na skoro 100 posto BDP-a.

Izlaganje o monetarnoj politici u vrijeme krize guverner je temeljio na načelima koje, vezano uz mjere poticaja, u knjizi 'Slobodni pad' iznosi Joseph Stiglitz. Ta načela su pravednost, efikasnost, usmjerenost na dugoročne probleme, fokusiranje na investicije, socijalna pravednost, vođenje računa o onima koji su najviše pogođeni krizom i usmjerenost na područja gdje je najveći pad zaposlenosti.

Pogledajte ključne teze guvernera Rohatinskog za izlaganje na konferenciji Hrvatskog novčanog tržišta.