Aktivnosti na pripremi plinovoda Južni tok, jednog od najvećih energetskih projekata u Europi, ulaze u završnu fazu, a sama gradnja trajat će tri do četiri godine, najavio je Boris Medvedev na javnom predavanju Ruska energetska politika na Balkanu.

'U Rusiji 14. studenoga očekujemo slovenskog premijera Boruta Pahora, a tom će se prilikom, nakon što su završeni pregovori, i formalno okončati procedura uključenja Slovenije u projekt. Inače, prvi smo ugovor o uključenju u Južni tok sklopili s talijanskim Enijem, što je bilo važno s obzirom na činjenicu da je Italija vodeći krajnji potrošač plina koji će se transportirati Južnim tokom. Do danas smo sklopili sporazume i sa svim ostalim zemljama kroz koje će ići plinovod - s Turskom, kroz čiju ekonomsku zonu ispod Crnog mora prolazi plinovod, zatim s Bugarskom, Rumunjskom, Mađarskom, a sada ćemo i sa Slovenijom.

Bude li interesa, a ima takvih naznaka, spremni smo i s Hrvatskom sklopiti ugovor o uključenju u projekt, u kojemu bi nositelji posla bili Gazprom i Plinacro. U tom slučaju izgradio bi se još jedan krak plinovoda koji bi se za Hrvatsku odvajao u Srbiji ili u Mađarskoj. No dovršetak studije isplativosti plinovoda, koja je trebala biti gotova u rujnu ove godine, prolongiran je za 2010', kazao je među ostalim Medvedev.

Govoreći o opskrbi Hrvatske ruskim plinom, Medvedev je kazao kako ne vjeruje da će ove zime doći do teškoća jer je u ugovorima s Ukrajinom sada odvojeno pitanje opskrbe te zemlje plinom od pitanja tranzita plina kroz Ukrajinu prema drugim europskim državama.

Kad je pak riječ o naftnom sektoru, Medvedev je kazao kako ruski Lukoil, koji danas posluje u 42 zemlje, a širenje u regiji je započeo ulaskom na bugarsko i rumunjsko tržište, u budućnosti planira nastavak širenja mreže svojih benzinskih crpki, kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim zemljama. Pritom je važno, kazao je Medvedev, što ta kompanija ima svoju vlastitu naftu. O navodnom interesu kompanije Surgutneftegaz za Inu kazao je da 'na tu temu nema nikakvih ozbiljnih informacija'.

On je također napomenuo da je danas godišnja proizvodnja nafte u Rusiji veća od 600 milijuna tona, što je otprilike na razini proizvodnje koju je cijeli SSSR ostvarivao u svojim rekordnim godinama. Kako je proračunom za ovu godinu Rusija računala da će barel nafte stajati od 45 do 50 USD, a cijene se kreću oko 75 USD, očekuje se da će zahvaljujući tome ostvariti proračunski suficit.

Javno predavanje okupilo je niz stručnjaka za energetiku, među kojima su bili savjetnik Uprave Ine Stevo Kolundžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić, izvršni direktor Ine Bojan Milković, naftni konzultanti Davor Štern i Jasminko Umičević, predsjednik Sindikata Ine i naftnog gospodarstva Božo Mikuš te predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić