Navode kako je sama najava rata u Ukrajini, od početka godine, već utjecala na rast cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda - pšenice i kukuruza.

Tako je primjerice cijena za pšenicu kojom se trguje na burzi u Chicagu skočila za oko 12 posto od početka godine, dok su cijene kukuruza narasle za 14,5 posto.

Rast cijena je nastavljen i ovaj tjedan po vrlo visokim stopama, pa je cijena kukuruza za isporuku u idućem mjesecu rasla gotovo tri posto, a pšenice čak šest posto.

"Zbog ogromne nesigurnosti idućih dana mogu se očekivati i novi poremećaji te rast cijena na svjetskim robnim burzama, što će biti dodatni udar na poljoprivredu u svijetu i Hrvatskoj, ali i globalno tržište hrane", ističe se u analizi.

Iz Smartera napominju kako početak rata u Ukrajini dolazi u trenutku kad su cijene hrane narasle na najvišu razinu u zadnjih deset godina, budući da se kanali dobave još nisu oporavili od covid-19 krize, a klimatske promjene imaju sve veći utjecaj na žetve u glavnim poljoprivrednim proizvodnim bazenima, dok potrošnja na kineskom tržištu i tržištima diljem svijeta i dalje raste.

"Sadašnji trendovi upozoravaju na nove nadolazeće tektonske poremećaje na globalnom tržištu hrane, zbog čega je u Hrvatskoj potrebno realno sagledati novonastalu situaciju i donositi odluke koje će na vrijeme utjecati da se poremećaji ne odraze na drastičan rast cijena te negativan utjecaj na sve poljoprivredne proizvodnje", istaknuli su iz Smartera.

Sjetvu u Hrvatskoj treba što kvalitetnije odraditi

Stručnjakinja Smartera Zvjezdana Blažić kaže kako se može očekivati da će hrvatski poljoprivredni proizvođači u novonastalim uvjetima moći, unatoč rastu cijena inputa (gnojiva, sjemena i nafte), ipak osigurati kvalitetnu proljetnu sjetvu, naročito uzimajući u obzir da je i Vlada u paketu mjera za ublažavanje udara na standard građana i poduzeća u iznosu 4,8 milijardi kuna uključila i Program potpora male vrijednosti za nabavu umjetnog gnojiva te snižavanje stope PDV-a na inpute u poljoprivredi.

"Sadašnji trendovi ukazuju da možemo očekivati još jednu godinu u kojoj će cijene žitarica i uljarica očito snažno rasti, pa će se svako kvalitetno ulaganje u proizvodnju itekako isplatiti", istaknula je Blažić napominjući kako bi za proljetnu sjetvu hrvatskim poljoprivrednicima bilo dobro osigurati povoljna kreditna obrtna sredstva te voditi računa da imaju na raspolaganju dovoljne količine gnojiva iz Petrokemije i zaštitnih sredstava, jer će to doprinijeti kvaliteti sjetve i u konačnici dobrom rezultatu u prinosima.

Blažić smatra i kako bi se hitno trebala napraviti analiza svih skladišnih kapaciteta za čuvanje kako bi se robe plasirale na tržište u optimalnom trenutku, pri čemu je važno sačuvati dovoljne količine robe za domaću potrošnju, posebice za stočarstvo.

"Mišljenja smo da je ovo trenutak kad Hrvatska mora povući poteze i donijeti mjere kako bi kroz vlastitu poljoprivrednu proizvodnju uspjela ublažiti novi udar na cijene", kazala je Blažić.

Samo dovoljne količine proizvedenih žitarica, uljarica i drugih kultura te dobre cijene mogu donijeti stabilnost na tržištu poljoprivrednih roba, zbog čega je važno sjetvu i proizvodnju održati na visokoj razini, istaknula je.

Podsjeća i da je Hrvatska u proizvodnji žitarica i uljarica višestruko samodostatna, a sad bi trebalo ustrajati na boljem čuvanju sirovina koje dobivaju na cijeni i staviti ih u funkciju prehrambene suverenosti povezujući ih sa stočarskim sektorom.

"Poremećaji na tržištu hrane ponovno otvaraju pitanje niske razine hrvatske samodostatnosti u brojnim proizvodnjama, naročito u proizvodnji mesa, mlijeka, mliječnih proizvoda, voća i povrća, stočne hrane, ali i mnogobrojnih proizvoda na bazi žitarica, od brašna do kruha i drugih pekarskih proizvoda, tjestenine, te drugih najrazličitijih proizvoda koji se svakodnevno koriste za prehranu stanovništva. U svim tim proizvodima imamo šansu povećati proizvodnju i osigurati veću sigurnost u opskrbi stanovništva neophodnom hranom", istaknula je Blažić.