Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen proglasila je ovisnost Europe o nafti i plinu iz Rusije 'poviješću'. Međutim mnogi, od visokih ukrajinskih dužnosnika do zastupnika u Europskom parlamentu i naftnih stručnjaka, tvrde da se to poglavlje povijesti još uvelike piše
Značajne količine ruskih ugljikovodika, posebice nafte, još uvijek unatoč sankcijama pristižu na europsko tržište.
Poznato je to da je sirovu naftu teško pratiti na svjetskim tržištima. Lako se može pomiješati s drugim pošiljkama u tranzitnim zemljama, čime se zapravo stvara veća serija nafte čije se podrijetlo ne može utvrditi. Proces rafiniranja, neophodan za svaku praktičnu primjenu, također uklanja sve tragove podrijetla sirovine.
vezane vijesti
Složena mreža brodarskih tvrtki, koje nose zastave nedokučivih offshore jurisdikcija, dodaje dodatni sloj misterije.
'Za razliku od plinovodnog plina, tržište nafte je globalno. Sustavi zamjene i netiranja te miješanje varijanti uobičajena su praksa', rekao je Mihail Hodorkovski, istaknuti Putinov kritičar u egzilu te bivši izvršni direktor naftnog i plinskog diva Jukosa.
'Rezultat embarga je značajno povećanje ruskih transportnih troškova, značajna preraspodjela prihoda u korist posrednika i neki dodatni popusti zbog sužavanja tržišta kupaca.'
Velike količine ruske sirove nafte još uvijek se isporučuju na globalna tržišta, zbog čega neki stručnjaci sumnjaju da na mala vrata pronalaze put do europskog tržišta.
'Od uvođenja sankcija, količine sirove nafte koju Rusija izvozi ostale su manje-više stabilne', rekao je Saad Rahim, glavni ekonomist u globalnoj tvrtki za trgovinu robom Trafigura. 'Moguće je da se ruska nafta još uvijek prodaje u EU i zapadnim zemljama preko posrednika', dodao je.
Jedna od potencijalnih ruta do Europe ide kroz Azerbajdžan, koji graniči s Rusijom i početna je točka naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC), kojim upravlja BP. Luka Ceyhan u Turskoj glavno je opskrbno središte iz kojeg se sirova nafta otprema u Europu; također prima velike količine iz Iraka preko naftovoda Kirkuk-Ceyhan.
François Bellamy, francuski zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Europskog parlamenta, iznio je sumnje u vezi s ovom rutom u nedavnom dopisu Komisiji.
Podaci pokazuju da je Azerbajdžan izvozio 242.000 barela dnevno više nego što je proizvodio između travnja i srpnja prošle godine.
'Kako neka zemlja može smanjiti proizvodnju i povećati izvoz u isto vrijeme? Postoji nešto potpuno nedosljedno u brojkama i ta nedosljednost stvara sumnju da se zaobilaze sankcije', rekao je Bellamy.
