Razgovarali smo s njom nakon što je Hrvatski Telekom početkom prosinca okončao jedan od najznačajnijih projekata dosad: sve svoje korisnike i usluge prebacio je u All-IP mrežno okruženje, u što je tijekom proteklih pet godina uloženo više od 400 milijuna kuna.

Koliko je za telekomunikacijskog operatora važan korak prelaska na okruženje koje je u potpunosti utemeljeno na IP-u (All-IP) u smislu tehnologije? Kako biste jednostavnim riječima objasnili korisniku HT-a što je migracija na okruženje koje je u potpunosti utemeljeno na IP-u?

Zamislite učionicu u kojoj su nastavnik i nekoliko učenika. Recimo da svaki učenik govori drugim jezikom. Nastavnik mora obaviti veliki posao, mora za vrijeme nastave pružiti informacije. Troši mnogo vremena na prevođenje, a njegove su lekcije izuzetno kompleksne. Daleko je lakše i djelotvornije ako se govori samo jednim jezikom koji svi razumiju, a upravo je to načelo migracije na IP. Naravno, u tom slučaju više nije riječ o nastavniku i njegovim učenicima, nego o nepokretnoj i pokretnoj mreži s jedne strane i, s druge strane, o telefonu, tabletu, stolnom računalu i bilo kojem uređaju kojemu je potreban pristup mreži. IP mreže čine osnovni preduvjet za naredni svjetski standard u digitalnim komunikacijama, kao što su 5G i internet stvari (Internet of Things – IoT). Prema tome, Hrvatska je spremna za sljedeći korak prema budućnosti.

Kako bi se nepostojanje okruženja koje je u potpunosti utemeljeno na IP-u odrazilo na konkurentnost i buduće rezultate poslovanja kompanije?

Trenutačno prolazimo kroz najveću transformaciju koja se ikada odvijala u našoj industrijskoj grani i upravo činimo prve korake prema virtualizaciji i IoT-u. Ti se svjetski trendovi temelje na IP mprema 5G mreži i IoT-u te oblikuje zajednički svjetski standard. Kao vodeći telekomunikacijski operator u Europi, ne smijemo i nećemo se opustiti i čekati da nas drugi sustignu. Idemo naprijed i još jednom potvrđujemo položaj tehnološkog lidera i, u pogledu ulaganja, to je naše čvrsto opredjeljenje i za Hrvatsku.

Prelaskom na IP naši su korisnici na pravom putu. Hrvatska je već pokrenula dvije usluge koje se u potpunosti temelje na IP tehnologiji. Prva se usluga zove Business Connect. Tim se proizvodom korisnicima omogućuje da svoju fiksnu liniju upotrebljavaju na mobilnom uređaju, a radi se o središnjem komunikacijskom sustavu koji korisnici upotrebljavaju na svojim računalima, mobitelima, tabletima i IP fiksnim telefonima. Drugi se proizvod zove Web Connect. Riječ je o ICT rješenju za slučaj kada se u razgovor uključuje veći broj suradnika na različitim lokacijama, bez obzira na to je li riječ o sastanku tima, telekonferenciji, treningu ili radionici. Osim toga, HT pruža rješenja za pametne gradove: evidentiranje sakupljanja komunalnog otpada, sustav javnih gradskih bicikala, pametna rasvjeta, punionice za električne automobile. U tom je području HT predvodnik u Hrvatskoj. Sva se ta rješenja i proizvodi temelje na novoj IP tehnologiji.

Odgovorni ste za poslovanje 12 kompanija u Grupi. Kako stoje HT i Hrvatska u pogledu primjene migracije na okruženje koje se u potpunosti temelji na IP-u, u odnosu na ostale kompanije u Europi?

HT je treći telekom u Europskoj uniji koji je sve svoje korisnike i usluge prebacio u mrežno okruženje koje je u potpunosti utemeljeno na IP-u. Međutim, naučili smo da je teško usporediti izazove s kojima se različite zemlje susreću na putu uspostavljanja IP mreže. Svaki je projekt IP migracije jedinstven jer ovisi o mrežnoj arhitekturi, o hardveru, o broju korisnika i o unutarnjim procesima. Međutim, čvrsto vjerujem da mi u Grupi DT moramo projektirati svoje mreže na jednostavniji način i graditi ih na sličan način kako bismo omogućili paneuropsku mrežu i time učvrstili ekonomsku konkurentnost svake zemlje pokrivene našim signalom. Ako ste u stanju pokrenuti nove značajke i usluge jednako brzo u Hrvatskoj kao, recimo, u Njemačkoj, onda startup društva možda imaju više jednakih prilika da pokrenu svoj posao, bez obzira na to gdje se nalaze.

Hrvatski Telekom prošao je fazu restrukturiranja. Organizacija tvrtke pojednostavljena je smanjenjem broja menadžerskih pozicija. Koliko je to bio specifičan problem Hrvatskog Telekoma u odnosu na druge kompanije Deutsche Telekom Grupe?

Kao što sam rekla za IP migraciju, teško je usporediti društva DT-a, a isto se može reći i za učinke transformacije. Neka su društva samo operatori pokretne mreže, neka su integrirani operatori, a neka su suočena s posebnim regulatornim zahtjevima i stoga ih ne bismo trebali uspoređivati. Različita su u mnogim pogledima.

Što biste izdvojili kao glavne izazove za sektor telekomunikacija? Hoće li se telekomunikacijski operatori moći oduprijeti jakoj konkurenciji OTT igrača i kako?

Ako malo prolistate Bijelu knjigu u vezi s 5G mrežom, možda ćete predvidjeti da će sljedeća generacija biti faktor preokreta koji će ono što neki nazivaju pasivnim bitpipeom, pretvoriti u začuđujuće pametne bitpipeove. Pitanje koje stoji iza 5G mreže jest kako možemo staviti na raspolaganje jednu mrežu za višestruke zahtjeve velikog broja privatnih i industrijskih korisničkih skupina. A svim tim zahtjevima udovoljit će sama mreža kojom će se osigurati pružanje glatkog, fleksibilnog i munjevito brzog korisničkog iskustva obilježenog jednostavnošću primjene. Pogledajmo malo Mobile-Edge Computing kao moguću značajku 5G mreže. Zahvaljujući toj tehnologiji mreže reagiraju na zahtjeve korisnika u vremenu kraćem od deset milisekundi. Online aplikacije kojima upravljaju OTT igrači bit će znatno sporije. One u najboljem slučaju imaju latenciju od 60 do 40 milisekundi, ovisno o širini pojasa i brzini veze.

Iskusan ste konzultant, radili ste 17 godina za McKinsey, a četiri godine za ovako veliku korporaciju. Što smatrate najvažnijim na poslu?

Velike organizacije sklone su stvaranju kompleksnih situacija. Glavna je zadaća menadžera da očuva jednostavnost i usmjerenost projekata. Hrvatski menadžerski tim odličan je primjer kako ostati usmjeren i provesti projekte. Prošli su kroz bolan proces reorganizacije i ipak su ispunili ciljeve. To je strahovito veliko postignuće svih zaposlenika društva.

Koliko ste dobro upoznati s gospodarskom situacijom u Hrvatskoj? Što vidite kao prednosti u Hrvatskoj u odnosu na druge europske zemlje, a u kojim područjima Hrvatska zaostaje?

Vidimo poteškoće u Hrvatskoj posebno kada se radi o sektoru poslovnih korisnika (B2B). Međutim, Hrvatska je na dobrom putu da se modernizira, a okoristit će se i plodove restrukturiranja. Uvjerena sam da će se Hrvatska vratiti rastu i dobro se razvijati u budućem razdoblju. Dugoročno gledano isplatit će se transformacija i članstvo u Europskoj uniji.