Tvrtke Hrvatski telekom (HT) i Vipnet jedine su danas dostavile ponudu na javnoj dražbi Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) za nepodijeljenu digitalnu dividendu ili slobodne radiofrekvencije od čega bi državni proračun još ove godine trebao uprihoditi oko 288 milijuna kuna, a konačnu odluku o tim ponudama HAKOM će donijeti u prvoj polovici studenog.
Iako su se na poziv za tu javnu dražbu mogli javiti i domaći i strani operatori pokretnih komunikacija, javili su se samo HT i Vipnet, koji su i prošle godine već dobili dozvole za prvi dio digitalne dividende ili oslobođenog radiofrekvencijskog spektra s prelaskom s analognog na digitalno emitiranje u Hrvatskoj.
Riječ je o javnom dobru ili državnom resuru za koje država i njen regulator HAKOM izdaje dozvole, od čega se prošle godine u državni proračun izravno 'slilo' 332 milijuna kuna, a kako se prošle godine za to nije javio treći operator u Hrvatskoj Tele2 Hrvatska ostao je još jedan dio digitalne dividende za podijeliti odnosno ukupno 20 MHz (megaherza).
To se dražbom nudilo u dva frekvencijska bloka - A (801-806/842-847 MHZh), za što je Vipnet dostavio ponudu vrijednu oko 5 milijuna kuna više od početno tražene cijene ili 110,14 milijuna kuna, a HT ponudu od 105,1 milijun kuna, dok je za blok B (806-811/847-852 MHz) ponudu od 105,6 milijuna kuna dao samo HT.
Tele2 Hrvatska se ni ovaj put nije javio, što je HAKOM-u, kako se čulo, žao.
U slučaju dobivanja dozvola za te frekvencije Vipnet i HT će platiti i naknadu koja godišnje po bloku iznosi 8 milijuna kuna, što do isteka dozvola 2024. iznosi 80 milijuna kuna po bloku.
Tu naknadu mogu platiti i jednokratno, tada iznosi 65 milijuna kuna, na što se u ponudi obvezao Vipnet, dok se HT odlučio plaćati u godišnjim obrocima.
Izračunom svih stavki svakog od ponuditelja dolazi se do spomenutih nešto malo više od 288 milijuna kuna koji idu direktno u državni proračun, što su i predsjednik Vijeća HAKOM-a Dražen Lučić i ravnatelj HAKOM-a Mario Weber istaknuli najvažnijom posljedicom te dražbe.
Rok za odluku HAKOM ima najkasnije do 28. studenog, ali će, kako se čulo na otvaranju ponuda, to riješiti već u prvoj polovici tog mjeseca, a kako su se javila samo dva, već dokazana ponuditelja u telekomunikacijama nitko na današnjem otvaranju nije izrazio sumnju da će dozvole i dobiti.
Lučić je po završetku dražbe važnim istaknuo i što će tvrtke koje su predale ponude u slučaju dobivanja dozvola osim naknade za njih još dodatno uložiti i milijarde kuna u razvoj mreže i usluga u idućim godinama.
To će omogućiti dalji razvoj telekom tržišta, pogotovo u području tehnologije dugoročnog razvoja ili LTE-a, jer su frekvencije digitalne dividende jako bitne za razvoj širokopojasnog pristupa internetu u ruralnim i manje razvijenim te nedostupnijim područjima u zemlji.
Lučić drži da će to utjecati ne samo na razvoj tih krajeva nego i ukupnog hrvatskog gospodarstva, kao i da će stanovništvo na cijelom prostoru Hrvatske imati pristup internetu.