Cjelokupan mjesečni rast ukupnih plasmana ostvaren je zahvaljujući rastu kredita koji čine njihov najveći dio. Promatrano po sektorima, najviše su porasli krediti nefinancijskim poduzećima (0,6 milijardi kuna), a u nešto manjoj mjeri slijede ih krediti lokalnoj državi (0,2 milijarde kuna) i krediti stanovništvu (0,1 milijardi kuna).

'U strukturi kredita stanovništvu, u prosincu je ostvaren snažan rast stambenih kredita (0,8 milijardi kuna) koji je u velikoj mjeri bio uzrokovan snažnijom potražnjom stanovništva za stambenim kreditima u uvjetima očekivanog zaoštravanja uvjeta kreditiranja', priopćio je HNB.

U suprotnom je smjeru djelovalo smanjenje prekoračenja po transakcijskim računima koje je bilo jače od uobičajenog u prosincu (0,6 milijardi kuna), dok su gotovinski nenamjenski krediti ostali gotovi nepromijenjeni.

Rast ukupnih plasmana dosegnuo je tijekom 2022. najviše razine u posljednjih desetak godina, a na kraju prosinca 2022. iznosio je 9,7% na godišnjoj razini (na osnovi transakcija). Pritom su najveći doprinos rastu plasmana dali krediti nefinancijskim poduzećima koji su u pojedinim mjesecima bilježili godišnje stope rasta veće od 20,0%, a tome su u najvećoj mjeri pridonijeli krediti poduzećima iz energetskog sektora. Krediti stanovništvu su također ubrzali rast na godišnjoj razini (s 4,5% u prosincu 2021. na 5,8% u prosincu 2022.) kao rezultat ubrzavanja rasta stambenih kredita (s 9,2% na 10,2%) te gotovinskih nenamjenskih kredita (s 2,4% na 3,5%).