Norveški državni mirovinski fond izvijestio je u utorak da je 2022. godinu zaključio s najvećim gubitkom unatrag 25 godina, istaknuvši negativan utjecaj rata u Ukrajini, visoke inflacije i podignutih kamatnih stopa na ulaganja u dionice i obveznice
Norveški mirovinski fond osnovan je 1996. godine i ulaže prihod od nafte i plina u dionice, obveznice i nekretnine. Spada među najveće u svijetu, s imovinom povjerenom na upravljanje ukupne vrijednosti 1,2 bilijuna dolara.
U 2022. zabilježio je gubitak na ulaganjima od 1,64 bilijuna kruna (152 milijarde eura), najveći otkada je osnovan. Najlošija godina bila im je do sada 2008., kada je financijska kriza dosegnula vrhunac, prouzročivši gubitak na ulaganjima od 633 milijarde kruna.
vezane vijesti
-
![Inflacija i strah od recesije 'pojeli' zaradu norveškog mirovinskog fonda]()
Inflacija i strah od recesije 'pojeli' zaradu norveškog mirovinskog fonda
-
![Hrvatski mirovinci raspolažu s 18,5 milijardi eura. Ako mislite da je to puno, provjerite koliko imaju fondovi u Japanu i Norveškoj]()
Hrvatski mirovinci raspolažu s 18,5 milijardi eura. Ako mislite da je to puno, provjerite koliko imaju fondovi u Japanu i Norveškoj
-
![Rat u Ukrajini i inflacija s teškim posljedicama za mirovinski sustav: Obvezni fondovi trpe ozbiljne gubitke, zarada iz 2021. kopni]()
Rat u Ukrajini i inflacija s teškim posljedicama za mirovinski sustav: Obvezni fondovi trpe ozbiljne gubitke, zarada iz 2021. kopni
Povrat na ulaganja u 2022. iznosio je minus 14,1 posto, izvijestili su u utorak.
Najlošiji rezultat donijela su ulaganja u dionice, s povratom od minus 15,3 posto. Blizu su i ulaganja u obveznice, s povratom od minus 12,1 posto. Pozitivan prinos donijela su pak ulaganja u nekretnine, od skromnih 0,1 posto, i u projekte zelene energije, od 5,1 posto.
'Na tržište su utjecali rat u Europi, visoka inflacija i rast kamatnih stopa. To je negativno utjecalo i na tržište dionica i na tržište obveznica, što je vrlo neobično', objasnio je izvršni direktor Nicolai Tangen u priopćenju.
