Ruska invazija na Ukrajinu u dvadeset dana poremetila je globalna tržišta više nego pandemija koronavirusa koja je trajala dvije godine. Niz sankcija te neizvjesnost oko toga kad će rat završiti i koji su uopće ciljevi ruskog predsjednika Vladimira Putina srušili su svjetske burze, a koje su u 2022. ušle s teretom visoke inflacije i posljedicama još nezavršene pandemije covida
Od početka godine burzovni indeks S&P, temeljni indeks na Wall Streetu, pao je gotovo 15 posto, a investicijski fondovi poput Vanguard FTSE All-Worlda, koji pokušavaju preslikati globalnu sliku s dioničkih tržišta, također bilježe dvoznamenkaste gubitke.
Naša četiri obvezna mirovinska fonda, koja svaki mjesec ubiru doprinose za drugi stup i pokušavaju oploditi taj novac za buduće umirovljenike, više su izloženi Zagrebačkoj burzi, čiji je indeks Crobex 10 od početka godine pao oko osam posto. Dionička tržišta, dakle, startala su loše, a ništa bolje ne prolaze ni ulaganja u obveznice u atmosferi očekivanja obračuna s inflacijom.
vezane vijesti
Kad krenu rasti kamatne stope na novac u SAD-u i Europi, što brojni ekonomisti već priželjkuju, vlasnici postojećih obveznica proći će slabo jer drže imovinu koja nosi minimalnu ili nikakvu kamatu, a na tržištu će se naći bolje prilike za ulaganja u vidu novih državnih i korporativnih obveznica s višim kamatama.
Sve u svemu, nakon slabe 2020., koju su domaći fond menadžeri odradili s 'nulom', i odlične 2021., u kojoj je mirovinska štednja povećana dvoznamenkastim prinosom, prva tri i pol mjeseca 2022. krenula su loše.
Svaki od mirovinskih fondova svoju imovinu dijeli u tri potkategorije: kategoriju A, više izloženu dioničkim tržištima i namijenjenu ljudima koji su tek počeli raditi i onima mlađe životne dobi koji mogu tolerirati više gubitke, kategoriju B za osobe srednje životne dobi, čiji su portfelji prosjek svih vrsta imovine, i kategoriju C, namijenjenu osobama u zadnjoj fazi radnog vijeka, onima koji očekuju umirovljenje te se ne mogu nositi s velikim gubicima na tržištu kapitala.
Očekivano, najveći gubitnici rata u Ukrajini i poremećaja koje je on izazvao osiguranici su u kategoriji A. Tržišni prosjek koje pokazuje indeks Mirex govori da su te osobe u prosjeku od početka godine izgubile 5,29 posto vrijednosti svoje mirovinske štednje. Po fondovima, oni koji su u Raiffeisenu gube 4,35 posto, AZ ima minus od 4,91 posto, PBZ/CO 6,28 posto dok Erste Plavi, prema podacima portala hrportfolio.hr, gubi 6,3 posto.
U kategoriji B gubici su nešto umjereniji: Mirex je pao 3,68 posto, štediše Raiffeisena gube 1,69 posto, slijede AZ s četiri posto, Erste Plavi s 4,55 posto i PBZ/CO s 5,79 posto.
Kategorija C, u kojoj su štedni ulozi dominantno uloženi u obveznice država i poduzeća, prošla je najbolje u dosadašnjem dijelu godine. U Raiffeisen fondu minus iznosi samo 1,62 posto, u AZ-u 2,74 dok su s po više od tri posto minusa za sada Erste Plavi i PBZ/CO.
Kako vole reći upravitelji mirovinskih fondova, promatrati prinose samo nekoliko mjeseci može dovesti u zabludu jer je njihov cilj ostvarivanje dugoročne zarade. Tako su u protekle tri godine sve kategorije fondova još u plusu i zarađuju novac svojim štedišama. Agresivnije kategorije, naravno, rade bolje te dohvaćaju trogodišnje prosječne prinose i više od pet posto, što je na razini sadašnje stope inflacije.
