Članicama Europske unije koje traže manje ili veće izuzeće od embarga na uvoz ruske nafte pridružila se, čini se, i Hrvatska. Naši u Bruxellesu lobiraju za to da nam se i dalje omogući uvoz takozvanog vakuumskog plinskog ulja, koje koristi rafinerija u Rijeci za proizvodnju dizela
Predsjednica Europskog parlamenta Ursula von der Leyen u srijedu je gordo najavila šesti paket sankcija za Rusiju, u sklopu kojeg je i zabrana uvoza nafte.
'Uvodi se potpuna zabrana uvoza ruske nafte koja se dostavlja brodovima ili naftovodima, sirove ili prerađene. Želimo osigurati postupno uvođenje zabrane na uredan način koji će omogućiti nama i našim partnerima da osiguraju alternativnu opskrbu sirovom naftom unutar šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine', izjavila je Von der Leyen.
Niti nekoliko sati nakon toga počele su se javljati prve članice koje traže duži period za prilagodbu. Zasad su na popisu Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi sadašnji prijedlog Europske komisije o zabrani uvoza ruske nafte predstavljao 'atomsku bombu' bačenu na mađarsko gospodarstvo. Mađarima bi trebalo najmanje pet godina, uz velika ulaganja u rafinerije i plinovode, kako bi mogli, tvrdi Orban, transformirati sadašnji sustav koji se oko 65 posto oslanja na rusku naftu.
Slovačka traži trogodišnje prijelazno razdoblje za uvođenje embarga, a slični zahtjevi čuju se i iz Češke i Bugarske.
Grčka navodno također nije zadovoljna novim paketom sankcija jer bi veliku štetu mogla pretrpjeti njezina trgovačka mornarica. Naime, prema prijedlogu Komisije, zabranio bi se transport ruske sirove nafte ili naftnih derivata 'bilo kojem plovilu registriranom pod zastavom države članice' ili u vlasništvu građanina ili subjekta EU-a.
Svim tim protestnim glasovima pridružila se i Hrvatska sa zahtjevom da nam se i nakon ove godine omogući uvoz takozvanog vakuumskog plinskog ulja, doznaje Večernji list.
VGO (vacuum gas oil) je mješavina ugljikovodika koja nastaje obradom sirove nafte. Riječ je o derivatu koji se zadnjih godina sve više u svjetskoj naftnoj industriji koristi za proizvodnju dizela, što je slučaj i u Ininoj rafineriji u Rijeci.
'VGO je sirovina neophodna za proizvodnju dizela, a Inina rafinerija je optimizirana za njegovu upotrebu u proizvodnom ciklusu. Izvori VGO-a na tržištu su prilično ograničeni. Slijedom toga, Ina se zalaže za daljnju kupovinu VGO-a, kao što je i dosad bio slučaj', odgovorili su iz Ine Večernjem.
U slučaju da Europska komisija ostane gluha na hrvatske zahtjeve, Ina će sigurno pronaći alternativu ruskom VGO-u, samo je pitanje po kojoj cijeni. Posljedično bi se to odrazilo i na cijenu dizela na benzinskim postajama. Upozorava na to i naftni stručnjak Igor Dekanić.
'Nedostatak određene sirovine, odnosno njena teža ili skuplja nabava dovest će do porasta cijena. Teško je izračunati koliki bi bio taj porast jer bismo trebali znati nabavnu cijenu vakuumskog plinskog ulja iz ruskih rafinerija ili talijanskih rafinerija. Općenito, embargo na rusku naftu dovest će do porasta cijena svih goriva. Često me pitaju - gdje je granica? Rekao bih da nema granice. Moguće je da ćemo litru plaćati i 20 kuna', izjavio je Dekanić.
Dodaje da je energetika prema temeljnim europskim ugovorima izvorno pravo svake od zemalja članica EU-a. Tako da svaka od njih ima punu slobodu prihvatiti ili ne prihvatiti embargo na rusku naftu.
Dnevnik Politico piše da Moskva ima sve veće probleme s transportom nafte. Kupci su sami sebe sankcionirali u strahu od javnog mijenja ako se pročuje da kupuju rusku naftu.
Rezultat toga je da je razlika u cijeni između Brent i ruske Urals nafte trenutno oko 36 dolara po barelu. Uz to, ruska sirova nafta je skupa za proizvodnju – cijena joj je oko 42 dolara po barelu – tako da Moskva zarađuje puno manje od drugih proizvođača.
Velik problem za Rusiju je i to što predložene sankcije EU-a, ako budu prihvaćene, više neće dopustiti uslužnim europskim tvrtkama da održavaju ruska postrojenja, što bi moglo dovesti do njihovog dugoročnog propadanja, a možda i zatvaranja.