Uz napomenu da će za konkretnije zaključke trebati pričekati detaljnije podatke, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, koji je očekivao rast BDP-a od 2,5 posto, ističe da u strukturi rasta nema značajnijih promjena.

'Najznačajniji generator rasta i dalje je potrošnja. Iako je u trećem kvartalu primjetno njeno usporavanje, ona i dalje potiče najveći rast', ističe Šantić. Za njega je najveće pozitivno iznenađenje blago ubrzavanje rasta kapitalnih investicija.

Naime, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u trećem tromjesečju 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,6 postotnih bodova brži rast nego u drugom kvartalu ove godine.

Nešto viši rast BDP-a od očekivanja rezultat je i povoljnijeg odnosa uvoza i izvoza. 'Uvoz roba i usluga brže raste, pa je pozitivniji i neto doprinos inozemne potražnje', pojašnjava Šantić.

Unatoč boljim pokazateljima, Šantić ističe da Hrvatska i dalje zaostaje za usporedivim europskim zemljama.

'Prema desezoniranim podacima, rast hrvatskog BDP-a iznosio je 2,7 posto i ako to usporedimo s drugim tranzicijskim gospodarstvima, nastavlja se praksa da Hrvatska ostvaruje slabiji rast od njih. To pokazuje da i dalje imamo određene teškoće u potencijalnom rastu, što je posljedica nedostatka strukturnih reformi i loše investicijske klime', zaključuje Šantić.

Za cijelu 2018. on očekuje rast BDP-a od 2,7 posto, a za iduću prognozira dodatno usporavanje na 2,5 posto, prvenstveno zbog negativnih trendova u međunarodnom okruženju.

Komentirajući prvu procjenu tromjesečnog obračuna BDP-a, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof ocijenio je da je na više stope rasta hrvatskog gospodarstva od očekivanja utjecala kvalitetna turistička sezona, pod utjecajem i Svjetskog nogometnog prvenstva.

Gledano po komponentama, najveći pozitivni doprinos BDP-u u trećem tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, a kako navodi Krištof, to je u skladu s očekivanjima jer je treće tromjesečje ono u kojem je udio samog turizma najizraženiji, pa je uslijed toga ta djelatnost i ostvarila najveći pozitivan utjecaj.

S druge strane, najveći doprinos smanjenju obujma zabilježen je u djelatnosti prerađivačke industrije, i to prvenstveno uslijed smanjenja obujma proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnji.

Izrazit rast je zabilježen u djelatnosti građevinarstva, 7,1 posto, a sve djelatnosti osim industrije, koja je pala 2,1 posto, te s njom povezane djelatnosti rudarstva i vađenja, imaju pozitivan rast.

Krištof ističe da je utjecaj pada industrijske proizvodnje na neki način umanjio stope rasta koje su možda bile očekivane da se tako nešto nije dogodilo.

Procjenjuje da bi, u slučaju da se pad zabilježen prvenstveno u brodogradnji, ali i nekim drugim djelatnostima dogodio u nekom drugom tromjesečju, stope rasta gospodarstva bile značajno manje, no i dalje su pozitivne jer se bilježi značajan porast domaće potražnje i domaće potrošnje.