U travnju je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj konačno zabilježila rast od 0,2 posto na međugodišnjoj razini. Pritom neki podsektori prerađivačke industrije poput proizvodnje strojeva i opreme bilježe čak i rast zaposlenosti a ne samo proizvodnje. 'Iako očekujemo stagnaciju industrijskoj proizvodnji ove godine, evidentno je da su se neki podsektori prerađivačke industrije oporavili i rastu', napominje Šaravanja

Dodaje kako su smanjili prognozu rasta u Hrvatskoj u 2011., sa 1,6 na 1,2 posto s obzirom na ishod prvog kvartala, a tek su malo povećali prognozu prosječne inflacije sa 2,5 na 2,8 posto.

Zbog kretanja u trgovinskoj bilanci u prva četiri mjeseca ove godine i očekivanja da će se osobna potrošnja vrlo sporo oporavljati dodatno su korigirali projekciju deficita tekućeg računa platne bilance na dolje sa 3,5 na 2,3 posto BDP-a ove godine.

Za turističku sezonu previđaju da će zabilježiti rast prihoda od 4 posto (prvi rast od 2008.). Osim što će doprinjeti povećanju izvoza i smanjenju deficita tekućeg računa platne bilance uspješna turistička sezona doprinijet će oporavku ekonomije.

Objava ciljanog datuma ulaska u EU 1. srpnja 2013., skori formalni zaključak pregovora o punopravnom članstvu i očekivano održavanje izbora do kraja godine bi se svi trebali pozitivno odraziti na investicijsku aktivnost, ali ostajemo pri stavu da će oporavak osobne potrošnje trajati dulje, rekao je Šaravanja.

Navodeći kako je prošlogodišnji fiskalni deficit bio niži od očekivanja (4,8 posto BDP-a) dodaje da i ove godine očekuju malo veći deficit, od 5,7 posto BDP-a (računica uključuje HAC i povrat duga umirovljenicima, što zajedno čini 0,5 postotnih poena u ukupnome deficitu).

Pritom, napominju da je potrošnja središnje države u prvom kvartalu smanjena 3,5 posto na međugodišnjoj razini, prvenstveno zbog smanjenja subvencija i ostalih oblika pomoći (željeznicama, HAC-u i HC-u).

'Recesija je, međutim, učinila svoje: u odnosu na prvi kvartal 2008. ukupni prihodi opće države u prvom kvartalu 2010. su nominalno manji za 12 posto. Smanjenje javnih rashoda kroz povećanje efikasnosti i ubrzanje strukturnih reformi, bez kojih ne možemo očekivati znatno brži gospodarski rast i oporavak poreznih prihoda, nameću se kao put do manjeg fiskalnog deficita', smatra Šaravanja.

Ističe kako će ulazak u Europsku uniju biti pozitivan za Hrvatsku prevenstveno zato što će se mnogi sektori ekonomije suočiti s pojačanom konkurencijom. Iako će za mnoga poduzeća to biti bolno iskustvo, istovremeno će produktivni i uspješni poduzetnici imati bolji pristup daleko većem tržištu EU i zemljama s kojima EU ima ugovore o bescarinskoj trgovini.

Kada je riječ o kreditnom rejtingu ne očekuju povećanje zbog završetka pregovora.

'Rizici za kreditni rejting ostaju fiskalna politika i spori gospodarski rast. Ključno će biti da nova Vlada ima vjerodostojan plan za smanjenje fiskalnog deficita u idućem mandatu te da se hrabrije uhvatiti u koštac sa strukturnim reformama kako bi se povećala održiva stopa rasta', zaključuje Šaravanja.