Dow Jones ojačao je 0,02 posto, na 34.092 boda, dok je S&P 500 skočio 1,05 posto, na 4.119 bodova, a Nasdaq indeks 2,0 posto, na 11.816 bodova.

Kao što se očekivalo, američka središnja banka povećala je jučer ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,50 do 4,75 posto, novu najvišu razinu od 2007. godine.

To je već osmo povećanje kamata od ožujka prošle godine kada je Fed započeo bitku protiv inflacije.

Premda je to bilo očekivano, ulagače je ohrabrila izjava predsjednika Feda Powella na konferenciji za medije kako se po prvi puta može reći da je počeo proces dezinflacije, odnosno usporavanja stope inflacije.

Kazao je, također, da u ovoj godini očekuje blagi, ali ipak rast gospodarstva, što znači da bi se mogla izbjeći recesija.

Premda je Powell kazao da je prerano proglasiti pobjedu nad inflacijom i najavio daljnje povećanje kamata, na pitanje novinara je li moguće da će konačna Fedova kamata ostati ispod 5 posto, odgovorio je da je to moguće.

To je ohrabrilo ulagače, s obzirom da dužnosnici Feda obično poručuju da će trebati povećati kamate iznad razine 5 posto kako bi se inflacija suzbila prema ciljanoj Fedovoj razini od 2 posto.

Zbog toga se na tržištu novca procjenjuje da bi konačna kamata, odnosno kamata na kojoj bi Fed završio proces povećanja cijene novca, mogla iznositi 4,9 posto.

No, na tržištu novca očekuje se i jedno smanjenje kamata u ovoj godini, premda je Powell poručio da on tako nešto ne očekuje.

Zahvaljujući nadi ulagača da će se uskoro završiti ciklus povećanja kamata, jučer su u 10 od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene dionica porasle, a najviše u tehnološkom sektoru, 2,3 posto, koji je vrlo osjetljiv na kretanje kamata.

Pritom je S&P 500 dosegnuo najvišu razinu od kraja kolovoza, a Nasdaq od rujna prošle godine.

A na europskim se burzama jučer trgovalo opreznije. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,14 posto, na 7.761 bod, a pariški CAC 0,08 posto, na 7.077 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,35 posto, na 15.180 bodova.