'Trebamo imati u vidu da je to najrizičniji proizvod koji jedna banka ima u Hrvatskoj i kamate na te kredite su više nego na druge oblike kreditiranja i u drugim zemljama, jer su drugi krediti regulirani, osigurani, dugotrajniji', objasnio je za N1 predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Banka je u riziku da joj taj kredit neće biti vraćen ako klijent, nažalost, umre, a znamo da je broj ljudi koji umru u Hrvatskoj sad s covidom oko 60.000, a prije je bilo oko pedeset tisuća. Ljudi se i iseljavaju, pa postoji mogućnost da odu i ostave dugovanje, a postoji i određeni broj ljudi koji idu u mirovinu. Rizici koji idu uz taj proizvod su objektivno u Hrvatskoj vrlo veliki, nastavio je objašnjavati.

Upitan radi li se u pojedinim slučajevima kad su kamate išle i do preko 17 posto o lihvarskim kamatama, Adrović je rekao da mi u Hrvatskoj nemamo definiranu lihvarsku kamatu.

Adrović je na upit jesu li banke u Hrvatskoj koristeći prešutno prekoračenje lovile u mutnom rekao da nisu i da je u Zakonu o kreditiranju jasno definirano da se za dopuštena prekoračenja koristi definirana maksimalna efektivna kamatna stopa, dok za prešutna prekoračenja takve odredbe nema.

Ako bi se uvelo ograničenje minusa, neće biti moguće imati ovu količinu dostupnog novca, rekao je Adrović, dodavši da bi se u tom slučaju minus od, primjerice, 5.000 kuna mogao odobriti ljudima koji imaju plaću od deset, petnaest ili dvadeset tisuća kuna.