Kristalizira se turistička slika istoka Hrvatske, a raste i popularnost destinacija na obalama Dunava. Turistički radnici zadovoljno trljaju ruke jer prvi kvartal na području Vukovarsko-srijemske županije zaključuju s 55 posto većim brojem noćenja u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Veći dio čine domaći turisti, čiji broj i dalje raste. Gotovo polovicu onih kojih umjesto jadranske obale biraju kontinent čine Zagrepčani i stanovnici s područja Zagrebačke županije. U čemu je tajna, otkriva u razgovoru za tportal direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije Rujana Bušić Srpak
Koju biste turističku rutu ponudili gostu koji prvi put dođe u posjet Vukovarsko-srijemskoj županiji?
Sve ovisi o gostu, njegovim interesima i vremenu koje mu je na raspolaganju. Svakako bih započela turu u Bošnjacima uz domaći šokački doručak, slijedi kušaonica rakije i kulena te posjet Šumarskom muzeju. Nastavila bih za Županju, kolijevku hrvatskog nogometa i tenisa, pa otišla na domaći ručak u Gradište. Rutu bih nastavila posjetom Gradskom muzeju u Vinkovcima, a sljedeća postaja bili bi Bosut i Spačva, uz vožnju brodom Sveta Katarina u Nijemcima. To je poseban doživljaj. Nezaobilazan je tu i Vukovar, dvorac Eltz na Dunavu, Muzej vučedolske kulture. I, na kraju, Ilok. Najistočnije mjesto Hrvatske i dunavsko kraljevstvo vina i starina. A to je tek početak.
Što gost nikako ne bi trebao propustiti od gastro ponude?
Gastro ponuda kod nas bazira se na tradicionalnoj, autohtonoj kuhinji, onoj za koju ne postoji točan recept. Unazad dvije godine otvoreni su objekti u kojima se tradicionalne namirnice prezentiraju u modernoj izvedbi. Može se tako kušati ručak kod tete Luce kao da ste njezin osobni prijatelj, ali isto tako uživati u restoranima s Michelinovim preporukama. I meni se još uvijek dogodi da dođem na neko poznato mjesto, a domaćim me iznenadi novom ponudom. Hrana je za nas jezik i komunikacija.
Koje su destinacije bile najposjećenije prethodnih godina?
Prema podacima o turističkom prometu, to bi bili Vinkovci. No naša destinacija nije velika i gost, bez obzira na to u kojem je mjestu ostvario noćenje, obilazi veći dio nje. Ključne atrakcije koje bilježe najveći broj posjetitelja nalaze se u Vukovaru, Iloku i Vinkovcima, no sve više sadržaja nude i ostali dijelovi županije, što rezultira povećanjem broja posjetitelja. Pritom mislim na Nijemce, Otok, Bošnjake, Tordince…
Koliko ste turističkih dolazaka i noćenja zabilježili u protekloj 2021.?
Turistička slika u prvom kvartalu ove godine pozitivan je nastavak prošle godine, u kojoj se domaći turizam još oporavljao od posljedica pandemije, ali to nije zaustavilo porast broja noćenja u odnosu na 2020. godinu. Lani je broj noćenja premašio pandemijsku 2020. za gotovo 44 posto. Uspoređujući s 2019. godinom, ostvareno je gotovo 90 posto prometa iz pretpandemijske godine.
Možete li biti nešto konkretniji u brojkama?
Na području Vukovarsko-srijemske županije ostvarena su u 2021. godini 92.522 noćenja. Ukupan broj kreveta na području Vukovarsko-srijemske županije u 2021. godini iznosio je 2661, što je povećanje od 145 ležaja u odnosu na 2020. godinu, odnosno 5,76 posto.
Smještajnih objekata u županiji je 190, što je 16 više u odnosu na 2020. godinu, odnosno za 9,19 posto.
Bilježi li Vukovarsko-srijemska županija porast smještajnih kapaciteta u manjim objektima?
Na prostoru cijele županije bilježimo rast broja smještajnih kapaciteta. Naš cilj je, osim nominalnog povećanja broja ležaja i kapaciteta, održati razinu kvalitete ponude. Kvalitetan smještaj i usluge objekta, dodatni sadržaji, to je smjer razvoja koji dugoročno može osigurati stabilnost i rast.
Kažete da 'sadržaji nisu dohodovni u prvim godinama poslovanja i da javne investicije mogu 'uskočiti' privatnicima te u tim prvim godinama biti 'zaleđe' turističkom razvoju'.
Turistička investicija na kontinentu ima sporiji povrat ulaganja nego na obali, pa su i privatni investitori suzdržaniji. S druge strane - više ne možemo čekati.
Stoga su u obnovu i izgradnju te postavljanje određenih objekata na tržište krenule javne institucije, jedinice lokalne ili regionalne samouprave spremne podržati rad objekata dok oni ne postanu samostalno dohodovni. Taj, možda neuobičajen model pokazao se više nego uspješnim na području Slavonije, sve više poželjne turističke destinacije.
Kakav je projekt 'Okusi Srijema i Slavonije'?
Riječ je o projektu kojim smo označili objekte što nude tradicijsku kuhinju, odnosno okuse Srijema i Slavonije.
Vukovar se već brendirao kao turistička destinacija. Što je s Ilokom?
Bogatstvo kulturne baštine i Dunav povezuju ova dva grada u prepoznatljiv podunavski turistički brend Hrvatske. U Iloku je realiziran značajan broj privatnih investicija jer su vino i turizam okosnice gospodarskog razvoja najistočnijeg hrvatskog grada.
Spačvanska šuma otvorena je za posjetitelje. Zbog toga je u Otoku otvoren i novi turistički objekt. Kakve su reakcije turista?
Projektom Vrata spačvanskog bazena i simbolično i doslovno otvorena su vrata posjetiteljima u ovaj dio prirodne baštine. Razvoj prostora koji je bio turistički nerazvijen prilika je za očuvanje vrijednosti materijalnih i nematerijalnih dobara, ali i za bolji život lokalnog stanovništva.
Koliko bi kruzera trebalo pristati ove godine u Vukovaru?
Tržište riječnih krstarenja nakon dvije godine pandemije u potpunosti se oporavlja i to u istom, rastućem trendu. Prema informacijama iz Lučke uprave Vukovar, nadležne za sva pristaništa na Dunavu u Hrvatskoj, broj do sada najavljenih pristajanja na Dunavu u Hrvatskoj gotovo je isti kao i 2019., a vukovarsko pristanište, kao najveće u Hrvatskoj na ovoj rijeci, već sada bilježi porast broja najavljenih pristajanja u odnosu 2019. godinu.