'Činjenica je da su ključni problemi za radnike mala primanja i nestalni i nesigurni oblici rada i to su zapravo i ključni razlozi zbog kojih hrvatski radnici, hrvatski građani u cjelini odlaze van. Najveći dio onih koji bježe iz Hrvatske odlaze u potrazi za boljim sutra su oni koji već rade, koji imaju plaće, ali su premale, koji imaju poslao koji su nesigurni, koji nemaju uvjete za stvaranje obitelji niti za imati djecu pa sve to traže vani, a onda se na to naslanjaju i oni koji su završili fakultete primjerice i srednje škole, a činjenica je da nažalost Hrvatska u Europi prednjači po sporosti zapošljavanja mladih visokoobrazovanih', rekao je Sever za RTL.

"Mnogi su uspoređivali jesmo li mi izgubili zato što smo prikupili potpise i tamo smo Zakon o mirovinskom osiguranju ugradili vrlo jasno da je 65  godina granica kojom radnici stječu prava na punu starosnu mirovinu bez penalizacije. Ovdje na drugoj strani se samo otvara prostor da oni koji to mogu i žele doista mogu ostati raditi dulje radi toga jer je do sada tu bila granica na 65 godina pa je čak bilo nelogično da se u mirovinskom diže na 67, a da se u Zakonu o radu ostavlja 65. Ovdje znači tih 65 godina je zapravo uvjet  s kojim prestaje silom zakona radni odnos, a poslodavac ga može produžiti s radnikom pod uvjetom da se oba dogovore, ali je bio dodatni problem i u tome što je tada poslodavac svako bolovanje koje je radniku bilo iznad 65 godina morao sam plaćati jer to Zavod za zdravstveno osiguranje nije pokrivao."

Na pitanje je li podražava takvu mogućnost izmjene, Sever je odgovorio: "Mi smo i tada upozoravali da to treba otvoriti, dakle svi oni koji su se umorili radom, istrošili radom, ti sa 65 godina po Zakonu o mirovinskom mogu otići u punu starosnu mirovinu, a svi drugi koji to mogu, žele mogu ostati raditi i dalje. To su poslodavci problematizirali jer su govorili što ako se dogoditi da radnik ima recimo 70 godina, kod mene je proveo 45 ili 50, zar mu doista za sve te godine moram isplatiti otpremninu ako ga se tada želim riješiti. Rekli smo o tome se dade razgovarati jer nakon 65 godine starosti vjerojatno će to biti neki drugi uvjeti, ali o tome razgovore tek čekamo."

Ministarstvo kaže da je glavni razlog za izmjene starenje stanovništva, broj radnika i da se broj radnika i umirovljenika ustvari izjednačio. Sever kaže kako je to veliki problem u Hrvatskoj. 

"Razvijenije zapadne zemlje imaju daleko veći udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu nego što ima Hrvatska. Hrvatska tu ima nekakve neslavne brojke i taj dio treba poboljšati, ali nisu za to krivi radnici. Upravo tu se vidi vrlo jasno po podacima koji se bilježe da se zapravo poslodavci u pravilu rješavaju starijih radnika i da radnici zapravo ne svojom voljom ne uspijevaju doživjeti niti tih 65 godina radeći kod poslodavca, nego ih se poslodavac rješava ranije i zamjenjuje ih mlađom radnom snagom."